-0.1 C
Sarajevo
Subota, 29 siječnja, 2022
Još

    KOMENTAR DANA/ Sevdalinka kao odgovor na Dodikovo “nije Banja Luka šeher”

    Početkom 16. stoljeća Bosanac Sufi Mehmed-paša je uvakufio veliki dio svoga bogatstva i sagradio brojne građevine u najstarijem banjalučkom naselju Gornjem Šeheru, kao što su ćuprija preko Vrbasa, Carevu džamija na lijevoj obali Vrbasa, Sufi Mehmed-pašinu džamija na desnoj obali Vrbasa, veliko javno kupatilo (hamam), šezdeset i devet dućana, veliki han, (karavan-saraj), tri mlina itd…. tako je nastala kasaba Banjaluka., prenosi sevdah.tv

    Prvi bosanski beglerbeg Ferhat paša Sokolović 1580, je utemeljio onaj dio Banja Luke koji se naziva Donji Šeher (Kal’ai-džedid) i od kasabe napravio grad šeher Banjaluku. Preko dvije stotine objekata je izgradio Ferhad paša u ovom gradu. Iz njegove vakufname i drugih dokumenata znamo da je u Banjaluci podigao džamiju Ferhadiju , uz nju turbe za sebe, mekteb, šadrvan pred džamijom , medresu, hamam, vodovod, sahat kulu, karavan saraj, most na Vrbasu, most na Crkvini,oko dvije stotine dućana, javni toilet, mlinove na Vrbasu, te dvor za bosanskog begler bega. Njegov je bezistan s oko stotinu dućana podignut od novca kojeg je zavještao poslije smrti. Ferhad paša izgradio i 1587 današnji Kastel. Banjaluka je u 16. stoljeću bila centar obrazovanja i pored Ferhat-pašine tu su bile još četiri medrese.

    - Oglašavanje -

    Samo u periodu zlatnog doba Banjaluke u 16. stoljeću i početkom 17. stoljeća izgrađeno je oko 45 džamija od kojih su najpoznatije: Careva džamija, Gazanferija džamija, Džamija Hasana defterdara (Arnaudija), Ferhat pašina džamija (Ferhadija), Džamija Hadži-Mustaj paše Sokolovića, Sitarska džamija, Tabačka džamija, Kalenderija džamija,Kubad-agina džamija, Džafer-agina džamija, Osman-šahova džamija, Mahmud Ćelebijina džamija na Ilidži ,Musala (džamija Gornji Šeher), džamija Hadži Saliha (Stupnička džamija), Hadži Osmanbega džamija (Talih),Behram-begova džamija, Sofi Mehmed-pašina džamija, Hadži-Begzadova (Grabska džamija) sve iz 16. stoljeća i Hadži Kurd džamija, Hadži-Pervizova džamija (Potočka), Mehdi-bega Imamovića džamija (Hisečka) iz ranog 17. stoljeća.

    Prema popisu iz 1851. godine Banjaluka je imala 34 muslimanske mahale : Gazanferija, Kul, Mejdan, Potok, Stupnica, Suturlija, Hadži-Zulfikarova, Hadži-Kurtova, Hadžibeg-zadova, Džaferagina, Hunćarija, Tabaci, Pećina, Mehdibegova, Hadžibabina, Apardi-pašina, Daudija, Seferagina, Simidija, Tefterdarija, Pobrđe, Ferhadija, Pašićeva, Sijamija, Hadži-Omerova, Kalauzija, Herićeva, Mustaj-pašina, Šabanagina, Ilidža, Sofi Mehmed-pašina, Osman-pašina, Kalenderija, Hadži-Firuzova, dvije ciganske mahale Kul-Cigani i Ciganluk a samo u jednoj mahali Varoš živjeli su hrišćani.

    U gradu sve do 19. stoljeća uopće nije bilo pravoslavaca. O tome nam svjedoči i Rus A. Giljferding koji je sredinom 19. stoljeća posjetio ovaj grad. On kaže: “Ranije u gradu nije bilo pravoslavaca. Ovamo su doselili nedavno u toku ovog stoljeća”. Prva crkva u Banjaluci (Ćelija) podignuta je 1862. godine, dok su je gradu prema popisu iz 1851. godine još uvijek bilo je 39 džamija koje su dočekale nastanak Jugoslavije 1918 godine i koje su sve do jedne srušene u idućih 75 godina.

    Stoga predsjedniče Dodik, preporučujemo vam da poslušate sevdalinku u nastavku i pratite Sevdah TV.

    Koliko je koristan ovaj tekst?

    Prosjek ocjena / 5. Broj glasova:

    Članak još nema ocjena. Neka tvoja bude prva!

    Žao nam je što vam se članak nije svidio. Trudimo se da budemo bolji!

    Pomozite nam da unaprijedimo sadržaje!

    Recite nam kako možemo poboljšati sajt?

    DRUGI UPRAVO ČITAJU
    spot_img
    TRENUTNO POPULARNO