Promjene i stresovi koje proživljavamo izazivaju nesigurnost, što mnogi ljudi ‘liječe’ prekomjernim prejedanjem. Vrlo je važno prepoznati okidače. Kod nekoga je to gledanje vijesti, ili čitanje brojnih tekstova na portalima na istu temu. Možda i jedete u isto vrijeme, pa jedva registrujete da se kesica nečeg hrskavog samo prazni.
Društvenim mrežama već danima kolaju šaljive poruke o tome koliko ćemo kilograma imati kad napokon prestanu mjere izolacije. Treba imati na umu da to pitanje nije bez osnove. Naime, postoje brojna istraživanja koja ukazuju na to da ljudi u kriznoj, stresnoj situaciji, prvo uvedu promjene u navikama vezanim uz ishranu, i počnu da jedu više i kaloričnije, upozorava klinička psihološkinja Cortneya Warren iz Las Vegasa.
Postoje fiziološki razlozi za okretanje hrani kada se svijet okrenuo naglavačke. Tijelo žudi za visokokaloričnom hranom bogatom šećerima, jer ove namirnice kratkotrajno podižu energiju. Stres dovodi do povišenog nivoa kortizola, a to može povećati apetit . A slatka hrana stvara dopamin, neurotransmiter povezan s motivacijom i nagradom, što može aktivirati centar za užitak u mozgu, te vam pomoći da se riješite negativnih emocija – pojašnjava.
Prirodna reakcija
Traženje užitka putem hrane uobičajena je strategija. Tako je Američko psihološko udruženje u 2013. godini sprovelo istraživanje među odraslim osobama, koje je pokazalo da je 38 posto njih u stresnim razdobljima u mjesecu koje je prethodilo istraživanju, jelo nezdravu hranu bogatu šećerom i kalorijama. Jim Quick, profesor menadžmenta sa Sveučilišta u Teksasu u Arlingtonu, kaže da su glavni faktori profesionalnog stresa neizvjesnost i nedostatak kontrole, dvije stvari koje trenutno prevladavaju. Dakle, ponekad je emocionalno jedenje jedini ‘alat’ za suočavanje s unutrašnjim previranjima, kaže Katherine Kimber, dijetetičarka iz britanskog dijetetskog udruženja.
Jedinstveni stresori
Možda se čini bezosjećajno govoriti o tome sada, jer je toliko ljudi koji brinu kako će preživjeti zbog ekonomskog stresa koji je izazvao Covid-19. Međutim, treba znati da i zabrinutost oko toga može potaknuti emocionalno jedenje. Kimber objašnjava da i ograničenje može imati povratni učinak i povećati neuredno ponašanje u ishrani, bez obzira je li riječ o tome da hrane nema, ili razvijemo određene osjećaje prema njoj. Taj osjećaj nadovezuje se sada uz druge stresore, na primjer na osjećaj gubitka rutine, što može izazvati dodatnu anksioznost. Zato stručnjaci ističu da je pridržavanje rutine ključno za održavanje dobrobiti tokom ove krize. Drugi stres je povećana dosada, na primjer.
Nemojte gladovati jer to vodi u prejedanje i na kraju – debljanje
Caroline Kamau, psihološkinja sa Univerziteta u Birkbecku u Londonu, ukazuje na pet faktora rizika koji bi čovjeka sada mogli da učine naročito sklonim neurednoj prehrani.
1) Problemi s mentalnim zdravljem, posebno anksioznost i depresija
2) Odnos prema tijelu, uključujući česte dijete i promjene težine prije pandemije
3) Izuzetno impulsivan karakter, koji bi mogao biti povezan sa sklonošću kocki, ili uporabi droga
4) Emotivno jedenje – posezanje za hranom svaki put kad se uznemirite
5) Prijatelji i rođaci koji su uvijek mogli jesti bez ograničenja
Većina ljudi vjerovatno povremeno počne jesti previše, ali to se ne kvalifikuje odmah kao poremećaj. Na primjer, može se dogoditi da pojedete cijelu picu s vremena na vrijeme, ali to nije zabrinjavajuće. Međutim, kad ste u pod velikim stresom, skloniji ste prepuštati se tome češće, bez kontrole – kaže Warren. Zato treba imati na umu ‘alate’ koji pomažu da se lakše nosimo s tom potrebom. Evo nekih od njih:
Povežite se s porodicom i prijateljima
Američka Služba za zloupotrebu supstanci i mentalno zdravlje dala je zvaničnu informaciju o suočavanju sa stresom tokom epidemije zaraznih bolesti. Iako je objavljena 2014. godine, i posebno se spominje epidemija ebole, mnoge preporuke i danas su relevantne. Ključni prijedlog je jačanje društvenih veza.
Uspostavite rutinu
Rutinu treba uspostaviti i kad je riječ o druženju, vježbanju, molitvi, a onda i – hrani Treba se koncentrisati na zdravu ishranu, zasnovanu na voću i povrću i osloniti se na neke druge stvari koje daju dodatnu sigurnost. “Rad kod kuće može biti koristan, jer se obitelj napokon može okupiti oko zajedničkog objeda. Osim toga, tri redovna obroka dnevno povezana su s manjim rizikom od depresije”, kaže Kamau. Osim toga, Warren savjetuje ljudima da se prepuštaju osjećajima, a ne da ih zatomljuju hranom. “Ovo je ‘krizna situacija’ koja se vjerojatno neće uskoro završiti. Moramo razviti neke dugoročne strategije suočavanja s njima, a prihvatanje je dio toga”, pojašnjava.
Upravljajte okidačima
Dopustite sebi ‘vrijeme za zabrinutost’ – 30-ak minuta tokom kojih ćete se posvetiti temama koje vas brinu i uznemiravaju. Dopustite sebi da osjetite emocije što intenzivnije: vrištite, pišite dnevnik, zovite prijatelje… Nakon toga sve to ostavite ‘sa strane’ do sljedećeg ‘vremena za zabrinutost’. Naime, ne možemo izdržati stalnu napetost i količinu straha i boli koju osjećamo tokom cijelog dana, pa to treba ograničiti, savjetuje Warren. Možda vam neće uspjeti odmah i ne svaki put, ali treba istrajati.
Jednostavna lista koja pomaže
Drugi alat je vježba koju Kimber koristi sa svojim klijentima, kako bi pronašli alternative za emocionalno jedenje.
Uzmite papir i napišite:
- imena pet osoba koje možete nazvati kad osjetite da ste tužni, pod stresom… (npr. članove porodice, prijatelje)
- pet načina koji vam pomažu u opuštanju (npr. čitanje knjige, ležanje u kadi, šetnja)
- pet mjesta na kojima se obično možete smiriti (npr. vaša omiljena fotelja)
- pet stvari koje možete reći sebi (npr. ‘sve će ovo proći, bićeš dobro’)
- pet aktivnosti koje možete raditi da skrenete pažnju na nešto drugo, umjesto na probleme (npr. slaganje slagalice, plesanje)
Cilj ove vježbe je razumjeti šta podstiče vašu žudnju za čokoladom ili šunkom. Možda to nije želja za čokoladom, nego za mirom i opuštanjem, ili nekom promjenom. Pokušajte da pogledate listu i procijenite šta zapravo vašem organizmu treba – savjetuje Kimber.
Izbjegavajte situacije koje pogoršavaju stvar
Vrlo je važno prepoznati okidače. Kod nekoga je to gledanje vijesti, ili čitanje brojnih tekstova na portalima na istu temu. Možda i jedete u isto vrijeme, pa jedva registrujete šta, dok se kesica nečeg hrskavog samo prazni. Za te je ljude korisno da jedu u miru, prije nego što se posvete čitanju vijesti, piše BBC.
