“Izazovi memorijalizacije genocida u Bosni i Hercegovini“, naziv je naučnog skupa koji je organiziran danas u Gazi Husrev-begovoj biblioteci u Sarajevu, u povodu 25. godišnjice genocida u Srebrenici.
Skup je okupio domaće naučne radnike i stručnjake, koji su predstavili svoje radove o temi memorijalizacije genocida u BiH, te napravili pregled bh. iskustva u memorijalizaciji genocida i identificirali izazove s kojima se bh. društvo suočava.
Jedan od učesnika bio je i predsjednik Medžlisa IZ Zvornik Mustafa Muharemović koji je govorio o memorijalizaciji na području Podrinja, mjestu u kojem je najviše masovnih grobnica otkriveno i mjestu u kojem se još uvijek traže nestali.
Kako je naveo, suočavamo se s pitanjem memorijalizacije onoga što se dešavalo u ratu od 1992. do 1995. godine. Neće više biti dženaza, rekao je, ali je pitanje kako i na koji način očuvati pamćenje budućih generacija na zločine koji su se desili na području srednjeg Podrinja.
- Memorijalne centre treba pretvoriti u dokumentacione centre i centre za istraživanje zločina genocida. Iz toga bi nastao narativ – umjetnički, kulturni ali i naučni, a koji bi bio predstavljen budućim generacijama koje nisu zapamtile teški period rata – naglasio je Muharemović.
Panelisti skupa su i direktor Instituta za islamsku tradiciju Bošnjaka Ferid Dautović i Ekrem Tucaković iz Uprave za nauku i obrazovanje Rijaseta, koji su mišljenja da je formalni dio obrazovanja posvećen genocidu i žrtvama.
Smatraju da to sjećanje treba biti na razini nove memorijske paradigme, odnosno, sjećanje za budućnost kako bi na taj način, kroz sjećanje i pamćenje, sprečavali nastanak novih ideologija ili istrebljivačkih pokreta.
Zaključili su da je u BiH potrebno što prije donijeti zakon o zabrani negiranja genocida.
Skup su organizirali Institut za islamsku tradiciju Bošnjaka, Institut za društvena i religijska istraživanja te Uprava za obrazovanje i nauku Rijaseta Islamske zajednice (IZ) u BiH.
Te institucije organiziranjem ovakvih konferencija pokazuju i kontinuitet u izučavanju naučne oblasti genocida, a nastoji se doprinijeti javnoj diskusiji o toj veoma važnoj temi.
Skup je održan uz pridržavanje važećih epidemioloških mjera.
