„Svakako najviše ukrasa imamo na području nekropole Radimlja kod Stoca, naravno tu bismo izdvojili i nekropolu Radmilović, Dubrava kod Bileće, zatim Kalufi u mjestu Krekovi kod Nevesinja, u Veličanima, ali i niz drugih manjih seoskih nekropola, odnosno, aktivnih grobalja, ne postoji skoro nijedno, a da nema bar dva-tri stećka“, kaže muzejski pedagog Simo Radić iz Muzeja Hercegovine.
Tako je i u Vlahovićima, kod Ljubinja. Stećci i stara crkva rječito govore o kulturi, vjeri, pripadnosti i trajanju. Poruke iz davnina pominju braću, vitezove koji odlaze u Kosovski boj, ali i velmože, koji pod stećcima leže u hramu posvećenom knezu Lazaru.
„Vidimo natpis, gdje kaže ‘ase leži Vlać Bijelić, u svojoj crkvi, Svetom Lazaru. Tako da proklet nijesi, ne tikaj u me.’ To nam govori o jednoj vrlo važnoj istorijskoj činjenici – da je za manje od stotinu godina poslije Kosovskog boja, u srpskom narodu u Hercegovini, knez Lazar bio uzdignut na rang svetitelja“, navodi sveštenik Saša Kojović iz Ljubinja.
Oni su tajanstvena poruka iz prošlosti, izraz svevremene čovjekove potrebe da ostavi trag o svom postojanju, ali i velika zagonetka – kakvom su to današnjom tehnikom, ovi monoliti, teški od par do čak tridesetak tona prenošeni i postavljani na uzvišenja.
Kako god bilo, ove kamene istorijske čitanke svjedoče o vijekovima, i kako pjesnik reče, sjetno poručuju: lakše mi je ležat, ako pitaš za me, prenosi RTS.
BONUS VIDEO:
MISTERIJA KAMENIH SPAVAČA Hercegovački stećci – monoliti koji otkrivaju prošlost i sjećaju se davnih vremena appeared first on Aloonline.ba.
