Mnogi od nas postaju nervozni prije polaganja nekog ispita. Neki se toliko plaše da zbog straha postižu loše rezultate čak i kad ustvari znaju odgovore na postavljena pitanja. Sian Beilock, profesorica psihologije na Univerzitetu Chicaga u saveznoj državi Illinois, proučava zbog čega neki studenti bivaju tako nervozni da ne mogu proći na ispitima, prenosi studomat.ba.
– Njih brinu posljedice tih ispita. Moguće je da se počnu brinuti o tome da li će ih neki ispit spriječiti da budu primljeni na koledž koji žele pohađati. A kad zbog nečega brinemo, ono nam uzima svu pažnju i moć pamćenja. Ja to nazivam kognitivnim konjskim snagama, koje bi inače studenti mogli iskoristiti za koncentraciju na ispitu, rekla je Beilock za Glas Amerike.
Beilock i njen kolega Gerardo Ramirez razvili su vježbu u kojoj studenti s natprosječnim strahom od testova provode deset minuta prije samog ispita zapisujući na papir sve svoje strahove i brige. Naučnici su ovu vježbu prvo isprobali na grupi studenata s koledža, a potom na mlađim učenicima. Otkrili su da su zapisivanjem onog što ih brine studenti uspjeli odagnati svoje strahove prije početka ispita.
– Kad studenti svoje brige i strahove stave na papir, mislimo da pomisle na ono najgore što bi se moglo dogoditi i na taj način ponovno procjene situaciju. Tada vjerovatno shvate da ona zapravo i nije tako loša kao što su ranije mislili i na taj način sprječavaju da ih te misli proganjaju tokom testa, kaže Beilock.
U nizu laboratorijskih eksperimenata, grupi od 20 studenata koji pate od straha pred ispitima, dat je kratki matematički test. Rečeno im je da pokušaju dati sve od sebe. Nakon toga – pri ponovnom testu – nekima je rečeno da sjede u tišini prije nego ga počnu rješavati, a drugima da opišu svoje misli i strahove vezane uz ponovni test. Uz to, naučnici su podigli nivo stresa, rekavši studentima da će dobiti novčanu nagradu ukoliko dobro riješe drugi test, te da će njihov uspjeh na ponovnom testu utjecati na ocjenu drugih studenata.
Beilock kaže da je grupa koja je sjedila u tišini prije početka drugog matematičkog testa imala lošiji rezultat: njihova se tačnost na drugom testu spustila za 12 posto. S druge strane, studenti koji su opisali svoja strahovanja neposredno prije ponovnog testa, postigli su u prosjeku pet posto bolje rezultate na drugom matematičkom testu. Naučnici su potom pokušali izvesti isti eksperiment s učenicima biologije: neposredno prije testa jednima su rekli da opišu svoje osjećaje o testu, a drugima da razmišljaju o nekoj drugoj temi. Rezultat: oni koji nisu zapisali svoje strahove više su se plašili testa i riješili ga s lošijim uspjehom.
Beilock kaže da čak i ako profesor ne dozvoli studentima da opišu svoja strahovanja prije testa ili prezentacije, oni to mogu učiniti sami, kod kuće ili u biblioteci i tako još uvijek poboljšati svoj uspjeh. Članak o pisanju sa svrhom ublažavanja straha od ispita objavljen je u stručnom časopisu Science.
