Čak i nakon 24 godine minska polja i neeksplodirana minska sredstva “posijana” diljem ratišta predstavljaju ogromnu opasnost za bh. stanovništvo. I dan-danas ti podsjetnici na krvavi rat 1992. – 1995. odnose živote.
Ažuriranjem opće procjene o problemu mina u Bosni i Hercegovini iz 2015. godine, identificirano je 1398 zajednica ugroženih minama, piše večernji.ba
Čak 60 zajednica kontaminirano je kazetnim streljivom (od čega 31 zajednica ima kombiniranu kontaminiranost minama i kazetnim streljivom). Mikrolokacije kontaminirane minama/eksplozivnim sredstvima zaostalim iz rata izravno utječu na sigurnost 545.603 stanovnika ili 15% od ukupnog broja stanovnika BiH. Vrlo često se javljaju skupine mina ili pojedinačno postavljene mine, obično nepoznatog rasporeda. Problem predstavlja kvaliteta minskih zapisnika, prema kojima se u velikom broju slučajeva ne može utvrditi točna lokacija minskog polja, oblik i raspored mina na terenu. U poslijeratnom razdoblju stradale su 1758 osobe, od čega 614 njih smrtno. Prilikom obavljanja poslova humanitarnog razminiranja, u BiH je stradao 121 deminer, od čega 51 smrtno. U 2018. godini u BiH registrirana su tri minska incidenta, u kojima je jedna osoba smrtno stradala, jedna teže i dvije lakše ozlijeđene.
O problemu zaostalih mina na područjima BiH gdje su se vodili oružani sukobi, Darinko Brnić, vođa pirotehničkog tima pri Federalnoj upravi civilne zaštite, istaknuo je kako, unatoč razminiranju, uvijek postoji opasnost za ljude. – U razdoblju od dvije do tri godine nakon rata razminirana su sva područja koja su u vojnim zapisnicima upisana kao minska polja. Ali problem predstavlja veliki broj minskih polja koja nisu uvedena u zapisnike – rekao je dodajući kako nije rijetkost da planinari, šumari ili izletnici naiđu na neka minska sredstva.
Upozorava kako se naša zemlja i dalje suočava s ozbiljnim problemom zaostalih mina i NUS-a, koji izravno utječu na sigurnost stanovnika. •
