Frank-Walter Steinmeier spreman je da bude ponovo izabran na funkciju predsjednika Njemačke što bi bio njegov drugi uzastopni mandat.
Kako pišu njemački mediji, Steinmeir je stekao reputaciju neumornog branitelja demokratskih vrijednosti u vremenu kada su ih oživljavanje krajnje desničarskog ekstremizma i pandemija koronavirusa stavili na test.
Socijaldemokrata (66) dva puta je bio ministar vanjskih poslova u kabinetu Angele Merkel, a povukao se sa dužnosti šefa njemačke diplomatije kako bi preuzeo ceremonijalnu ulogu šefa države 2017. godine.
AFP piše kako je Steinmeir, inače advokat po zanimanju, je postao jedan od najpopularnijih njemačkih političara i političara kojima se vjeruje.
On je više puta upozoravao na rastuću prijetnju desničarskog ekstremizma u Njemačkoj, a kritizirao je i scene na aerodromu u Kabulu nakon pada grada kao “sramne za politički Zapad”, piše AFP.
Steinmeierovo vrijeme na predsjedničkoj funkciji obilježeno je izbijanjem pandemije koronavirusa u Njemačkoj početkom 2020. godine, a predsjednik je ponekad igrao ulogu moralnog arbitra u javnim debatama o zdravstvenim pitanjima.
Ranije ove godine, Steinmeier je održao javnu debatu između zdravstvenih stručnjaka i skeptika za vakcinu protiv korona virusa, glasne manjine u zemlji koja sve više izlazi na ulice protestujući protiv covid-mjera.
Predsjednički izbori, koji se inače održavaju u zgradi Bundestaga, održat će se u Paul Loebe Hausu, postmodernom poslovnom kompleksu nasuprot kancelarije u centru Berlina, kako bi se ispunila mjera fizičkog distanciranja.
Za predsjednika glasa Savezna skupština, jednokratna skupština koju čine poslanici i jednak broj državnih delegata, što čini ukupan broj blizu 1.500.
Među delegatima su i brojne javne ličnosti, uključujući i nogometaša Bayerna iz Minhena i veznjaka njemačke reprezentacije Leona Goretzku, kojeg je izabrao bavarski SPD.
Uz podršku svih stranaka u trenutnoj koalicionoj vladi, uključujući Steinmeierove Socijaldemokrate, Zelene i liberalni FDP, kao i podršku opozicionih konzervativaca (CDU-CSU), očekuje se da će aktuelni predsjednik komforno pobijediti na izborima .
Još tri kandidata za tu ulogu nominirali su krajnje desničarski AfD, krajnja ljevica Linke stranka i Freie Waehler (Slobodni birači), dio vladajuće koalicije u Bavarskoj. To su Gerhard Trabert (Linke), AfD (Maks Ote) i Stefani Gebauer (Slobodni birači).
U Njemačkoj se jedna osoba može kandidirati za najviše dva mandata na mjestu predsjednika, iako bi Steinmeier, za kojeg se očekuje da će biti ponovo izabran, bio tek četvrti političar koja će to učiniti.
Uloga predsjednika u Njemačkoj je uglavnom simbolična, s tim da je nosilac funkcije ustavni pandan šefu vlade, trenutno kancelaru Olafu Scholzu, socijaldemokratskom kolegi.
Zašto predsjednika Njemačke bira samo određeni broj osoba, a ne cijela zemlja?
Poslije iskustava iz vremena Vajmarske republike, i kasnije nacizma, autori ustava nisu željeli da narod bira predsjednika zemlje. U slučaju izbora samo u parlamentu na taj izbor gotovo da ne bi imale uticaja savezne zemlje i, s obzirom na federalno uređenje, to je bilo neprihvatljivo. Međutim, tvorci ustava nisu željeli dati pravo vladama saveznih zemalja na suodlučivanje u izboru predsjednika.
Kompromis je našao liberal Theodor Heuss koji je kasnije izabran za prvog predsjednika. On je predložio Saveznu skupštinu koja bi se sastajala svake pete godine samo za izbor predsjednika i koju bi činili poslanici Bundestaga i isti broj predstavnika saveznih zemalja, njihovih parlamenata, koji bi bili birani u skladu sa principom proporcionalnosti.
Broj članova nije stalan, jer se tokom godina mijenjao broj poslanika Bundestaga. Šesnaest saveznih zemalja u Saveznu skupštinu šalje svoje predstavnike prema broju stanovnika i, u skladu sa tim, veličini parlamentarnih klubova u parlamentima saveznih zemalja. U Berlin ne dolaze samo političari, nego i istaknute ličnosti kulture i sporta.
Ti delegati su šarena grupa čiji je zadatak samo da dignu ruku za onog koji je utvrđen ranije. Zato partije tu šalju i sportiste, bit će i glumaca, jedan astronaut te nekoliko epidemiologa i medicinskih radnika u znak zahvalnosti što se bore za zdravlje u vrijeme pandemije, piše DW.
Glasa se tajno i nisu predviđeni nikakvi govori. U prva dva kruga za izbor predsjednika potrebna je apsolutna većina.
klix.ba
