Dugonajavljivani nacrt Zakona o minimalnoj plaći u Federaciji Bosne i Hercegovine trebao bi se naći pred parlamentarcima u rujnu, a iz Saveza samostalnih sindikata BiH očekuju da bude i usvojen, kazao je ovo za BHRT Selvedin Šatorović, predsjednik Saveza samostalnih sindikata BiH.
Entitetski Parlament u oktobru prošle godine u formi nacrta već je usvojio Zakon o minimalnoj plaći koja bi, po tom propisu, iznosila 1000 KM. Nova Vlada odlučila je preispitati sve zakone koje je zatekla u proceduri, a očekivanja Selvedina Šatorovića, predsjednika SSS BiH, su da će set zakona, uključujući i onaj o minimalnoj plaći, sada konačno biti i usvojen.
“Dakle, trebao bi biti u primjeni od 1. januara 2024. godine i ono što je jako važno, u odnosu na prijedlog Udruge poslodavaca u načelu da poslodavci mogu povećati plaću do 400 KM, uz olakšavanje plaćanja određenih doprinosa, razlika između našeg zakonskog rješenja i onog poslodavaca je da će svaki poslodavac imati tu obvezu, neće biti prepušteno na volju ili milost i nemilost”, izjavio je Šatorović za BHRT.
Podsjetio je na odluku o isplati jednokratne pomoći te da mnoge kompanije koje nemaju organizirane sindikate nisu radnicima isplaćivale pomoć, a nisu morale plaćati poreze na to.
“Razlika između nas i njih je što mi želimo sistemsko rješenje, dugoročno i koje će jamčiti primjenu, ne želimo konfuziju među radnicima. Kako je nazvan popularno “Zakon o povećanju plaća od 400 KM”, kada otvorite to zakonsko rješenje, ne vidite nigdje priču o povećanju plaća radnicima. Ostavlja se mogućnost, što se moglo dogoditi, da onaj dio koji dobivaju u omotnicama samo bude legaliziran i da bude isplaćivan preko računa. Nismo imali jamstvo da poslodavci koji imaju prijavljene radnike na 1000 KM, da ih neće odjaviti te radnike prijaviti na 600 i podići ovih 400 i imati neke subvencije”, objasnio je Šatorović dodajući da potpuno vjeruje novoj Vladi FBiH dok se ne dokaže suprotno te da obećanje o zakonskom rješenju do kraja godine stoji. Bivša federalna Vlada tvrdila je da put do rasta plaća i do rasta minimalne plaće vodi preko usvajanja zakona o doprinosima i dohotku, koji obaraju opterećenje.
“Reforma je imala četiri stupa, mi smo završili tri. Tim trima sam jako zadovoljan. Finansijski zakoni koji su doveli likvidnost u Federaciju, pa i u cijelu Bosnu i Hercegovinu, jako su popravili, pa gotovo i udvostručili budžet. Broj dva su socijalni zakoni, kao što je penzion, kao što je dječji doplatak, Zakon o demobilisanim borcima itd. Treći stup te reforme bilo je radnopravno zakonodavstvo koje nam je podarilo 64.000 novozaposlenih radnika u Federaciji koji su donijeli novu ekonomsku snagu u FBiH”, kazao je pred kraj mandata tadašnji premijer Fadil Novalić.
On je snažno branio odluku svoje Vlade o najnižoj plaći u iznosu od 596 KM kazavši da je ona donesena prema uredbi koju je Vlada FBiH uradila sa Svjetskom bankom.
“To je povećanje od 53 KM. Ni 200 KM nije neki iznos u današnje vrijeme. Ja sam mnogo puta ponovio da put do rasta plaća i do rasta minimalne plaće, pa sam čak procijenio da bez problema ona može biti i 700 KM, vodi preko usvajanja zakona o doprinosima i dohotku, koji obaraju opterećenje. Ako usvojimo zakone gdje opterećenje nije više 70 posto nego 50, logično je da će i minimalna plaća moći biti ne 600 KM, nego 700 ili 750 KM. Znači, prvo ta dva zakona, a onda može sve ostalo. Znate li na što bi se svelo da sada dignemo na 700 KM? Samo bi Federacija BiH kroz povećanje obveza dobila 120 milijuna KM, a mi ih više iz tog izvora ne želimo. Ne želimo iz gospodarstva uzimati novac koji treba ići u povećanje plaća”, rekao je Novalić.
S druge strane, iz Udruge poslodavaca FBiH ističu da se i njihovi interesi moraju uvažiti. Upozoravaju da je cijena rada u FBiH najveća u Evropi i da je potrebno smanjiti što prije i parafiskalna i fiskalna opterećenja, kao i da treba urediti zdravstveni sustav tako da teret plaćanja bolovanja koji snose poslodavci bude smanjen s 42 na 15 dana.
Također su naglasili da poslovanje u Federaciji BiH guše glomazna i skupa administracija, neusklađenost obrazovnog sustava s potrebama tržišta rada, a poseban problem su nedostatak radne snage, kao i nerealne evidencije službi o nezaposlenim osobama. (BHRT)
