Optičke iluzije i perceptivne varke su pogrešno percipirane poruke koje naše oči ne mogu pravilno da “sagledaju” i koje djeluju zbunjujuće na naš mozak.
Optičke iluzije uključuju samo pojave koje pogrešno percipiraju naše oči, a perceptivne varke uključuju sve pojave koje pogrešno percepiramo , na bilo koji način.
Najpoznatije optičke varke
Hermanova iluzija (Nepostojeći objekti, tačke u rešetkama)
Vrlo poznata optička varka koja rezultira percepcijom mutnih poluprozirnih tačaka na presjecima elemenata rešetke. “Otkrio” ju je Ludimar Hermann 1870. godine. Na presjecima rešetaka vidjećete crne mutne tačke. Ali, ako gledate ravno u presjek, vidjećete samo prazninu (bijeli prostor) – tačke se vide na presjecima u koje ne gledate direktno.
Neckerova kocka i dva moguća presjeka
Sa lijeve strane je tzv. Neckerova kocka, zapravo obična projekcija žičanog modela kocke na dvije dimenzije. S desne strane slike nalaze se dva moguća načina percepcije – prvi je takav da je donji lijevi kvadrat prednja ploha kocke, a drugi takav da je gornji desni kvadrat prednja ploha kocke. Moguće je da vam se ta dva načina izmijenjuju dok gledate u sliku. Ako kocku percipirate na samo jedan način, probajte trepnuti.
Može se reći da je trik u tome što se trodimenzionalni predmeti ne mogu projektovati na dvodimenzionalnu površinu bez jakog izobličenja.
Pogrešne percepcije veličine i oblika
Dužina linija
Muller-Lyerova varka
Koja je od prve dvije vodoravne linije duža? Uprkos tome što se čini da je druga linija po redu duža, one su jednake dužine. Isto tako, na trećoj liniji odozgo označite sredinu, pa poslije provjerite metrom (nacrtajte na papir). Nesumnjivo ćete sredinu označiti bliže kraju (repu) strelice nego što ona to jest.
Objašnjenja su ta da dijelovi strelice koji “strše” iz prividno duže crte vizualno jednostavno produžuju tu crtu. Drugo je to da mozak te crte percipira kao tordimenzionalne, a za ćoškove pretpostavlja da su pravi.
Položaj i oblik linija
Iluzija zida
Jedna od najpoznatijih iluzija ovog tipa je tzv. iluzija zida Ričarda Gregorija. Vodoravne linije zida su usporedne. Svaka “cigla” zida mora biti okružena neutralnim dijelom (u ovom slučaju sive boje). Još jedna takva varka je Heringova iluzija. Za obe iluzije zaslužan je naš mozak.
Ovdje je problem u sivim crtama koje su prividno nakošene, prenose nezavisne novine.
Ako pogledate bolje, primijetićete da se sive linije bez problema vide na spoju crne i crne “cigle” te na spoju bijele i bijele. Međutim, na spoju crne i bijele “cigle”, crta se ne vidi dobro, odnosno izgleda kao dio crne “cigle”. Kad bi to bilo tačno, sive bi se linije činile ispresijecanima. Zato mozak traži najjednostavnije rješenje, a to je da postoje ravne crte između slojeva “cigala”, ali da su one nagnute na jednu stranu.
Nemoguća kocka
Nemoguća kocka koristi dva načina percepcije Neckerove kocke i pokušava ih spojiti u jedan, tako da je kocka podijeljena na dva dijela koji su prikazani na različite načine percepcije. Ta je kocka u stvarnom svijetu nemoguća, osim kad bi se napravila kao na donjoj slici (vidi se da su zelene stranice prerezane), a gledatelj bi zatvorio jedno oko i stao na točno određeno mjesto. Penroseov trokut i nemoguće “vïle” koriste sličan mehanizam.
