Pozorišne igre u Jajcu dio kulturnog identiteta, svetkovina umjetnosti, života

Svaki jubilej je prilika da se sumiraju ostvareni rezultati, provjere zacrtani ciljevi te, što je najvažnije, odrede smjernice daljnjeg razvoja

Ovogodišnje 40. Pozorišne/Kazališne igre u Jajcu značajni je jubilej ne samo ovog, najstarijeg u BiH festivala, već i bosanskohercegovačkog teatra uopće – kazala je dramaturginja Dubravka Zrnčić-Kulenović povodom dvostrukog jubileja jednog od najstarijih pozorišnih festivala u Bosni i Hercegovini, Pozorišnih/Kazališnih igara BiH u Jajcu – 50 godina od osnivanja  (1971.) te 40 izvedenih festivalskih izdanja.

Zrnčić-Kulenović u razgovoru za Fenu podsjeća da su Pozorišne igre u Jajcu nastale na inicijativu teatarskih stvaralaca, u organizaciji Zajednice profesionalnih pozorišta BiH. Igre su bile prilika da se nakon jedne teatrske sezone okupe svi profesionalni teatri (tada sedam pozorišnih kuća) i izvedu svoju najbolju predstavu, uporede se sa drugim teatrima i učestvuju u kritičkom opserviranju svog umjetničkog dosega kao i eventualnih promašaja.

– Pozorišne igre su bile prilika da se prate i razvoj i sveukupni dometi bh. glumišta, da se afirmiraju umjetničke vrijednosti, te da se na taj način promoviraju Igre, ne samo kao teatarska manifestacija, već i kao festival od posebnog interesa za BiH u promicanju istinskih vrijednosti bosanskohercegovačkog stvaralaštva – naglasila je Dubravka Zrnčić-Kulenović.

Ona ističe da su nakon desetogodišnjeg prekida, Pozorišne/Kazališne igre obnovljene isključivo zahvaljujući podršci Grada Jajca i jajačke publike koja je tridesetogodišnjim prisustvom i angažmanom postala zanačajni dio Festivala. Ovoga puta je izostala inicijativa teatarskih kuća, već su je dali pojedinci, umjetnici kojima su Igre bile i učilište i prilika da dio svojih kreacija potvrde i putem Festivala.

Također naglašava da je izostala značajnija podrška državnih institucija tako da je Festival uveo selekciju, jer je u BiH “stasalo” 11 profesionalnih teatarskih kuća i nemoguće je bilo finansijski ugostiti sve ansamble.

– Velikim angažmanom direkcije Doma kuluture u Jajcu, za jubilarne 40. Pozorišne/kazališne igre pozvani su svi profesionalni teatri u BiH! To će, zasigurno biti dobra prilika da se prvobitni zacrtani ciljevi provjere, te odrede nove smjernice za buduće Igre. Jer Pozorišne/Kazališne igre su neophodne ne samo Gradu Jajcu, već i bh teatru – podvukla je Zrnčić-Kulenović.    

Teatrologinja i glumica Ljiljana Čekić iz Banja Luke smatra da kontinuitet pozorišnih svečanosti, koje povremeno bivaju nazvane festivalima, trajanjem koje poznajemo od antičkih vremena dokazuju njihov značaj.

– Takođe, svojim opstojavanjem dokazuju da su festivali imanentni teatarskom životu. Poput ponornica oni se javljaju, žive i razvijaju da bi iščezli u teatru nenaklonjenim vremenima – istaknula je za Fenu Čekić.

Ona ističe da i najstariji bh. festival Pozorišni/Kazališni susreti u Jajcu u dugoj tradiciji slijedi neke od univerzalnih festivalskih postulata. Održava se u slavu umjetnosti, periodično, u tačno određenom terminu, značajan za sredinu u kojoj se održava, kao i za umjetnike koji svojom participacijom grade festivalski duh, imao je sudbinu ponornice, ali uprkos sličnosti sa inim festivalima unikatan je u svojoj estetici, kao i produkcijskom i umjetničkom izrazu.

– Susret profesionalnih kuća u središtu države, u gradu koji je vijekovima unazad bio prijestolnica bosanske države, prilika je da se ljudi iz struke pogledaju, spoznaju gdje su oni, a gdje drugi, isti, a ipak različiti. Susretanja su uvijek dobra i značajna. To je sajam, kongres, konferencija, skup, na kome ljudi iz iste profesije, koja je u ovom slučaju božanski začudna umjetnost, imaju priliku da vide nove tendencije, različita dostignuća, osobenosti estetskih izraza svoje esnafske sabraće… I upravo u tim susretima u kojima se generiše sinergija umjetničkih rukopisa leži značaj i suština pozorišnih festivala -podvukla je teatrologinja i glumica Ljiljana Čekić.

Ona smatra da važnost učešća na ovakvim manifestacijama nije samo kompeticijska. Ponekad nagrade odu/ne odu u prave ruke, ali umjetnost nepogrešivo postiže svoju namjeru dopirući do svakog gledaoca.

– Zato je važno biti dio ove svetkovine u slavu umjetnosti, zajedništva i života. Neka nas i dalje obasjava radost igre bosanskohercegovačkih umjetnika koja će nas svojim stvaralaštvom nadahnjivati, oplemenjivati i prosvjećivati – kazala je Čekić.

Reditelj i urednik Monografije “Pozorišne/kazališne igre BiH u Jajcu: 50 godina, 40 igara” Marko Misirača kaže za Fenu da kada neka institucija u zemlji i u društvu urušenih vrijednosti, u kojem se prečesto svoj pogled pokušava predstaviti kao jedini mogući i jedini ispravan, u društvu isključivosti i svakodnevne proizvodnje novih neprijatelja, uspije da “dogura” do dvostrukog jubileja – a ove godine Pozorišne/Kazališne igre BiH u Jajcu dostojno obilježavaju jubileje – to predstavlja jedan veličanstveni presedan koji nam svima još jednom daje nadu da stvari u kulturi i svakodnevici mogu da izgledaju drugačije od onoga što svakodnevno gledamo i slušamo u medijima.

– Jedna od najstarijih institucija kulture u BiH, Pozorišne/Kazališne igre BiH u Jajcu bile su prestižni festival za sva bosanskohercegovačka pozorišta. Mukotrpno i godinama pokušavalo se nakon rata ponovo povratiti stari sjaj Igara, u želji da ovaj grad i ovaj festival ponovo budu sjecište onog najboljeg u bh. pozorištima. Danas, kada svi mi pozorišni ljudi iz BiH i regiona sa radošću očekujemo ovogodišnje jubilarne 40. igre (i obilježavamo 50 godina od prvih izvedenih Igara), sretan sam jer mislim i vjerujem da se u ove dvije decenije obnovljenih poratnih Igara formiralo, uz one stare od kojih mnogi nažalost više nisu sa nama, i jedno novo jezgro ljudi okupljenih oko ovog festivala, prijatelja, svjedoka, učesnika – kazao je Misirača.

Marko Misirača smatra da uz izuzetno rukovodstvo Doma kulture koje u poratnom periodu vodi Festival (nekada je to činila Zajednica profesionalnih pozorišta BiH koja nažalost više ne postoji), da su tu sjajni ljudi mlađe i srednje generacije iz svih gradova BiH koji uzimaju učešće u radu okruglih stolova, selekciji, žiriju, promoviranju knjiga u pratećim programima…

– Vjerujem da smo dostojni osnivača i nosilaca teatarske vatre onih koji su u “Periklovo doba” za kulturu i pozorište, u bivšoj Jugoslaviji, bili zaduženi za kreiranje programa i život ovog festivala -naglasio je Misirača.

Reditelj Dino Mustafić istaknuo je u izjavi za Fenu da su Igre u Jajcu najznačajniji i najdugovječniji domaći festival najboljih pozorišnih ostvarenja. Tradicija obavezuje na kontinuitet, ali i podizanje standarda koji će u domenu renomea Igara biti umjetnički i kulturni amblem svih bosanskohercegovačkih autora i teatara koji imaju čast biti njegovim dijelom.

– Želim da ovom festivalu kojeg neizmjerno cijenim i poštujem, koji ima bogatu historiju velikih teatarskih imena generacija i generacija naših prethodnika, ovo društvo pruži finansijski i infrastrukturni značaj. Scena, ton, svjetlo i garderobe moraju biti savremeno opremljene za najkompleksnije produkcije, a festival treba otvarati za regionalne i internacionalne selektore – smatra Mustafić.

On je mišljenja i da se struka mora više involvirati i pitati umjesto da sve ovisi o eventualnom senzibiltetu moćnih političara.

– Igre u Jajcu su naš kulturni identitet koji se mora zaštiti i razvijati u duhu tehnološkog i estetskog smjera 21. stoljeća. Pozorišne igre moraju uvijek biti presjek najboljih godišnjih bosanskohercegovačkih ostvarenja i mjesto okupljanja teatarskih umjetnika u razmjeni kreativne energije i osjećaju strukovne solidarnosti zaštite scenske umjetnosti u BiH – podvukao je za Fenu Dino Mustafić.

Pozorišne igre Jajce 2021., koje se održavaju u organizaciji Doma kulture Jajce, trajat će od 25. augusta do 4. septembra uz sve mjere Kriznog štaba koje budu na snazi.

Objavi oglas za posao
MOŽDA VAS ZANIMA
DRUGI UPRAVO ČITAJU