Nekad je sirovi šverc “svim i svačim” bio najunosnije i najmasovnije zanimanje u bivšoj Jugoslaviji. Cigarete, benzin, elektronska oprema, kasete i CD-i, parfemi, odijela…U novim državama regije, pogotovo u BiH, Srbiji i Makedoniji ovaj posao i dalje cvjeta, i dalje imamo bogati arsenal proizvoda ove “trancijske” privrede.
Pijace širom BiH preplavljene su “brendiranom” robom za čije porijeklo kupci i ne pitaju, a složena struktura države i kantonalno-entitetske (ne)saradnje postale su raj za švercere koji krivotvorene brendove prodaju na bh tržištu kako na pijacama, tako i u uličnoj prodaji, preko društvenih mreža, ali i u trgovinama, prenosi Al Jazzera.
- Prije nekoliko dana Službenici Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH prilikom kontrola na graničnim prelazima Rača, Karakaj i Orašje oduzeli su raznu robu koja se pokušala prokrijumčariti u carinsko područje BiH ukupne tržišne vrijednosti 78.000 KM (39.000 evra). Pronađeno je npr. 966 komada parfema poznatih svjetskih marki. Takođe, u nekoliko odovojenih akcija na graničnim prijelazima Karakaj, Orašije i Rača, koristeći doniranu specijalističku opreme za pregled robe, koja je UIO donirana od strane Američke ambasade putem programa EXBS, dodatno je pronađena neprijavljena razna roba poput sportske oprema, konditorskih proizvoda, laptopa i tekstila. Protiv počinioca opisanih nezakonitosti, shodno odredbama Zakona o carinskim prekršajima BiH, pred nadležnim sudom, bit će podnesen zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka. U januaru ove godine u Carinskoj ispostavi Tuzla je zbog povrede inelektualne svojine i povrede žiga oduzeto 19.661 komada džempera označenih žigom C& A. Oduzeto je i 540 ženskih torbi zbog sumnje da je došlo do povrede intelektualnog vlasništva. Radilo se o 307 torbi marke Louis Vitton, 160 torbi marke Michael Kors i 73 torbi marke Guess.Pored ovih krivotvorina oduzeto je 960 komada čarapa označenih žigom Hello Kitty.U Carinskoj ispostavi Gradiška oduzeto je krivotvorenih 234 komada džempera, 3.184 komada majica, šorceva i dresova, 405 komada ručnih satova, 720 pari patika, 593 komada košulja, 1.112 komada torbi, 118 komada šalova i 82 komada jakni. Tržišna vrijednost navedene robe se procjenjuje na nekoliko stotina hiljada KM.
Pomoćnica direktora UIO BiH u Sektoru za provođenje propisa Slavica Krešić izjavila je da je 2018. godine oduzeta roba vrijedna 7,6 miliona KM (3,8 miliona evra), što je za 45 posto više u odnosu na 2017. godinu. Na tekstil se odnosi oko 30 posto oduzete robe, a na duhan i njegove prerađevine oko 25 posto. Poređenja radi za osam mjeseci 2008. godine vrijednost oduzete robe iznosila je 3,3 miliona KM.
Nije samo BiH “trendovski” zahvaćena falsifikatima. U Evropi od 121 milijarde eura uvezene robe čak 6,8 posto otpada na krivotvorine, odnosno 8,2 milijardi eura.
Na ”lažnjacima” se zarađuju milioni
Ovo je naše bogastvo…lažne tenisice i odjeća , lažne torbe i parfemi, lažne diplome i krivotvorenja svih vrsta –drugim riječima, dobro došli u BiH-kaže jedan dobro izverziran i raspoložen ulični prodavač parfema. Ima on i nudi, ako smo zainteresirani, i “adidaske”, “levisice”, za suprugu torbe “Vuitton”, naočale “Versace”…sve vrlo povoljno. Ima i “tehničku” robu od daljinskih upravljača do mobitela i bušilica koje nemaju garanciju i koštaju bagatelu sa naljepnicom kojeg brenda hoćeš. Na pitanje da li se boji inspektora, sa osmijehom odgovara da ne, jer “ja sam sitna riba”. Na pitanje zašto ne prodaje orginale, odgovara zato što ih niko neće, jer su preskupi za ovdašnji džep.
Prijatelju, pola Evrope nosi farmerice sa Sandžaka, iz Pazara, šta da ti kažem. I naši dijasporci se oblače ovdje jer je jeftinije – tvrdi.
Šta se sve oduzimalo?
Carinici su jednom prilikom na Međunarodno aerodromu Sarajevo oduzeli lažnu »Viagru« i »Kamagru« u vrijednosti milion KM. Krivotvorenje lijekova može predstavljati pokušaj ubistva, jer pacijenti ne znaju šta uzimaju.Vijeće ministara BiH usvojilo je u junu 2015. godine Operativni plan za pristupanje i ratifikaciju Medicrime konvencije kojom su definirane sve aktivnosti koje je neophodno poduzeti u borbi s falsifikovanjem lijekova i medicinskih sredstava.
Za mjesec dana na području opština Bijeljina, Bratunac, Lukavac, Gradačac i na području Brčko Distrikta BiH otkriveno je robe bez porijekla u visini 141.000 KM, najviše tekstila, tepiha, obuće, igrački, nakita, dioptrijskih naočala, satova, potrošnog materijala za kompjutere…
U Carinskoj ispostavi Gradiška prilikom detaljnog pregleda kontejnera iz Kine, a za uvoznika iz Brčkog pronađena roba koja nije bila prijavljena za uvoznu carinjenje. Radilo se o 10.480 komada sunčanih naočara Gucci, Chanel, Ray Ban, Prada, Burrbery. Pored toga pronađeno je 3.600 komada raznih satova marki Dolce & Gabbana i Guess, 1.500 komada novčanika Hugo Boss, 6.624 parfema Paco Rabanne, Chanel i Hugo Boss, 295.200 komada prezervativa Durex i 5 vrećica etiketa Nike.Na graničnom prijelazu Pavlovića most kod nekoliko fizičkih lica koja su ulazila u carinsko područje Bosne i Hercegovine pronađena je roba koja nije bila prijavljena za uvozno carinjenje. Radilo se o 327 komada sunčanih naočara Ray Ban, Fendi i Ferrari, 16.570 komada etiketa raznih robnih marki Puma, Adidas, Emprio Armani, Diesel, Gas, Hugo Boss, Lacoste, Replay, Tommy Hilfiger. Također, kod jednog državljanina susjedne Republike Srbije pronađeno je 1.260 komada tableta »Fitam« koje se koriste kao antidepresivi. Pomenuta roba se pokušala prokrijumčariti u Bosnu i Hercegovinu. Na Gradiškoj je oduzeto 25.507 satova tržišne vrijednost 700.000 KM a roba je stigla iz Kine. Radilo se o falsifikatima zaštićenih marki Adidas, Puma, Nike, Emporio Armani, Cartier, Dolce & Gabbana, Breitling, Hello Kitty…
Podaci Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BIH, logično, daju iskrivljenu sliku o kvantitetu i umreženosti plagirane robe – radi se o krivotvorenoj robi koja je oduzeta. Niko ne zna koliko krivotvorene robe “pulsira” bh tržištem. Zvanične brojke govore da je u 2017., 2018. i početkom 2019.godine oduzeto oko 90.000 komada razne robe. Najviše se, sudeći prema ovim podacima trguje u “svijetu tekstila” – uvožena je krivotvorena roba svjetskih marki “Adidas”, “Louis Vuitton”, “Tommy Hilfiger”, “Versace”, parfemi, torbe, tehnička roba…
Problem nije samo u lošoj kvaliteti te robe, nego što ima slučajeva da se prodaju i lažni lijekovi. Kada treba da zarade ovi “biznismeni” ne biraju na kom će artiklu “uzeti pare”. Imate npr. torbe od lažne plastike koja može biti kancerogena. Ovi se proizvodi prave od jeftinih materijala koji su često i zabranjeni jer su štetni po zdravlje. Imate tehničke uređaje koji mogu danas-sutra biti opasni po život prilikom upotrebe. Radi se o ogromnom biznisu, tu se vrte milioni i logično je da cijene moraju biti niske, jer proizvodnja “lažnjaka” nije skupa- objašnjava nam jedan krajiški carinik.
Krivotvori se sve – od hrane do odjeće
Kaže da skoro ne postoji roba na tržišti BiH koja nije krivotvorena- od prehrambenih proizvoda i kozmetike, preko odjeće i obuće do tehničke robe.
Posljednjih godina tržište BiH postaje sve više napadnuto falsifikatima. Zakonski propisi od kantonalnih preko entitetskih do državnih koliko god regulirali suzbijanje krivotvorene robe samo su papirnati okvir, obzirom da je nemoguće izvršiti detaljno skeniranje svih roba na carinama. Carinici uspijevaju otkriti lažne fakture i promet te robe staje na granici.
Ako carinska tijela posumnjaju da određena roba koja se uvozi predstavlja krivotvorinu poznatih svjetskih marki, imaju pravo takvu robu zadržati a od nositelja prava zatražiti da izvrši stručnu procjenu o tome je li riječ o krivotvorini ili ne. Ako se utvrdi da postoji osnovana sumnja da roba predstavlja krivotvorinu neke od svjetskih marki koje su zaštićene i u BIH, UIO zadržava robu sve do okončanja postupka pred nadležnim sudom i donošenja pravomoćne sudske odluke – objašnjavaju komplikovanu proceduru u UIO .
Ukoliko takva roba uđe na tržište po bh gradovima, buticima, trgovačkim centrima, pijacama i ulicama kreće mukotrpna kontrola inspekcija kako sa lovom na falsificiranu robu, tako i sa formalno-pravnim preprekama u vidu nedorečenih zakonskih rješenja kada npr. kantonalna inspekcija ne može u datim okolnostima primjenjivati odredbe državnih zakona.
U razgovorima sa carinicima saznajemo kako postoje šverceri iz Austrije i Njemačke koji kupuju tamo majice za 2-3 eura, a u BiH ih prodaju po 15 KM.Roba se prevozi u automobilima. Ističu kako treba izbjegavati kupovinu preko neprovjerenih izvora kao što su internet oglasi, telefonske ponude ili na ulici . Činjenica je da je daleko veći broj onih koji svjesno kupuju lažne markirane proizvode. U drugim državama je,međutim, moguće biti kažnjen zbog krivotvorina, što je na ciriškom aerodromu iskusila jedna srbijanska pjevačica- platila je 5000 švicarskih franaka kazne zbog lažne torbe “Louis Vuitton”. U Francuskoj je slično- ako vas uhvate sa lažnjakom, platićete kaznu u visini prave cijene originala. Carine širom svijeta svake godine spale tone lažne robe, uglavnom iz Kine.
Izvor: Al Jazeera
