31.6 C
Sarajevo
Ponedjeljak, 27 lipnja, 2022

    Sarajlija Nedim Hadžialić radio kao dostavljač hrane, a sada je vrsni programer

    Priču o svom nadasve interesantnom životnom putu počinje tvrdnjom da je uvijek volio računare te da je, kao svako dijete, volio igrati igrice. Međutim, do prije nekoliko godina uopće se nije profesionalno bavio ovim segmentom te nam otkriva da se za njega kovala sasvim drugačija sudbina.

    Iako je uporedo sa studijem ekonomije radio u ugostiteljstvu, uglavnom kao dostavljač hrane, govori nam da nikada nije dopuštao da on radi za novac, već je uvijek novac radio za njega tako što ga je ulagao u svoju profesionalnu nadgradnju. Trenutno radi kao softver programer u kompaniji Ministry of Programming u Sarajevu i sretan je što može, kako nam priča, biti dio nečeg velikog.

    “Kada sam završio gimnaziju, jedina logična opcija bila je da upišem Fakultet informacionih tehnologija u Mostaru. Pošto mi je to bilo relativno daleko, ja sam imao namjeru da upišem distance learning studij. U međuvremenu, moj najbolji prijatelj upisuje taj fakultet, a meni taj fakultet ostaje samo želja i tu nam se nekako snovi o zajedničkom studiranju ruše. Zatim nerado upisujem Ekonomski fakultet u Sarajevu, a usput počinjem i raditi”, počinje svoju životnu priču Nedim Hadžialić.

    Govori kako su mu i u užoj i u široj porodici gotovo svi ekonomisti, pa je prirodnim slijedom događaja odlučio upisati ekonomiju iako ga ona u punom kapacitetu nije zanimala. Trenutno je student prve godine i pojašnjava nam da je tokom studiranja dosta lakše usvajao znanja iz matematičke grupe predmeta u odnosu na one teorijske.

    Obrazovnom sistemu u BiH nedostaje kvalitetna praksa

    “Konačno sam ‘presjekao’ i donio odluku da svoj fokus s ekonomije prebacim na računare onda kada mi je prijatelj koji je upisao FIT, kojeg je u međuvremenu i završio, počeo pričati o ljepotama svog poziva. U to doba je Bit Alijansa počela s održavanjem svojih IT edukacija Bit Camp. Ogroman broj ljudi se prijavio na ovu obuku, a iz tih prijava komisija je izabrala 50 onih koji će pohađati kurs. Oni su testirali IQ aplikanata, bili su i psihološki testovi, testovi koncentracije i sl. Ta je obuka trajala pola godine, osam sati dnevno skoro svaki dan. To se meni toliko svidjelo da sam skoro 16 sati provodio radeći, samo sam radio i spavao”, govori nam o svojim počecima.

    Hadžialić ističe kako je samo pismeni dio kojim komisija zaključuje da li ste “pravi čovjek” za pohađanje ovog usavršavanja trajao skoro šest sati, što dovoljno govori o samoj ozbiljnosti treninga. Po završetku Bit Campa, priča kako dobija i svoje prvo zaposlenje u jednoj IT firmi u kojoj stječe prvo radno iskustvo.

    foto: d. s./klix.baFoto: D. S./Klix.ba

    “Kada počnete raditi u ovoj oblasti, shvatate da u tom svijetu nema štela, nema povlastica ni za koga. Sve je do pojedinca, do toga koliko zna, koliko radi i koliko se trudi. Prethodno sam naveo IT obuku koja je meni bila ulaznica u ovaj svijet. Obuka je bila poprilično intenzivna iako nikome nije bio zagarantiran uspjeh. Interesantno je da su naši instruktori tokom svih šest mjeseci kreirali naš profil, u kojem su bilježili naš napredak, a onda su te dokumente slali kompanijama. Znalo se čak desiti i to da ljudi na obuci samo dobiju poziv od neke IT kompanije zbog kvalitetnog dosjea. Ja sam tako razgovarao s predstavnicima nekoliko firmi, a jedna me je odlučila i angažirati”, dodao je.

    On naglašava da našem obrazovnom sistemu nedostaje prakse. Tačnije, kaže kako su mladi ljudi u BiH primorani posezati za različitim obukama kako bi dobili priliku primijeniti svoja teorijska znanja, što je, stava je on, poražavajuće.

    “Omladina ne zna kako izgleda jedan dan ekonomiste, jednog programera, nastavnika… Posebno je to problem u IT sektoru u kojem učenje nikada ne prestaje. Iz dana u dan se razvijaju sve novije tehnologije, moramo ‘trčati’ za njima. Kvalitetna praksa je nužna! Međutim, ja tu osim obrazovnog sistema krivim i mlade. Mladi su generalno nezainteresirani, ali im, s druge strane, sistem ne daje priliku da se informiraju i zanimaju. To je loose-loose situacija, svi gube”, kategoričan je on.

    Želi biti pionir velike podmazane mašine

    Hadžialić u razgovoru za Klix.ba otkriva da ga je u firmi Ministry of Programming, gdje je softver developer, posebno privuklo što oni rade na razvoju startupa. Ističe kako ljudi u većini drugih IT kompanija rade na megalomanskim projektima u koje su uključene stotine ljudi, dok u Ministry of Programming rade na “testiranju ideja” te kreiranju i razvijaju startupa.

    “Ja želim da budem pionir jedne velike podmazane mašine. Sve ono što ljudi u Ministry of Programming naprave je pilot i u svakoj odluci svi učestvuju. Ja sam u ovu kompaniju došao preporukom prijatelja koji je već tu bio angažiran. Još sam tada bio nov u IT svijetu i nisam bio prepoznatljiv u toj zajednici. Znate, ljudi u svijetu računarstva su dosta opušteni tako da je u skladu s tim bio i moj razgovor za posao kojeg sam imao u lazy bagu uz igranje PlayStationa s direktorima. Igrali smo FIFA-u 2018 i ja sam ih tada pustio da dobiju”, priča nam kroz smijeh ovaj perspektivni programer.

    foto: d. s./klix.baFoto: D. S./Klix.ba

    Životna mu je želja, kaže, da izraste u istaknutog programera i da jednog dana bude dio velike priče, da radi na softveru koji će globalno utjecati na ljude. U firmi Ministry of Programming do sada je radio na razvoju dva health softvera u kooperaciji sa švedskim firmama, potom je radio na razvoju programa za prodaju dionica i kriptovaluta, a pred njim je “projekt života”.

    “Kada ga uporedim s drugim projektima, ovo je najvažnija stvar na kojoj radim. Trenutno razvijamo 3D render program i na samom početku implementacije ove ideje, iskreno, nisam imao pojma šta je to. Ovaj program će u budućnosti poslužiti za skeniranje ogromnih postrojenja kao što su, naprimjer, naftni rezervati. Taj neki naftni rezervat snimamo s nekoliko dronova i sve te snimke pretvaramo u 3D sliku pomoću koje se mogu prepoznati svi nedostaci na tom polju. Ovom vrstom uvida u problem može se spriječiti zaista velika ekonomska šteta”, pojasnio je prenosi klix.

    Za kraj naznačava da još uvijek ne zna gdje nas vrtoglavi tehnološki napredak vodi, ali mladima šalje uopćenu poruku da ne čekaju informaciju, već da tragaju za njom jer je informacija, kako govori, neprocjenjivo blago.

    Koliko je koristan ovaj tekst?

    Prosjek ocjena / 5. Broj glasova:

    Članak još nema ocjena. Neka tvoja bude prva!

    Kako ovaj članak smatrate korisnim...

    Pratite nas na društvenim mrežama

    Žao nam je što vam se članak nije svidio. Trudimo se da budemo bolji!

    Pomozite nam da unaprijedimo sadržaje!

    Recite nam kako možemo poboljšati sajt?

    TNT Portal
    TNT Portalhttps://tntportal.ba/
    TNT Portal donosi najnovije vijesti iz BiH, lokalne vijesti iz BiH, oglase za posao i zanimljive članke.
    MOŽDA VAS ZANIMA
    DRUGI UPRAVO ČITAJU