Smijeh ima mnoge dobrobiti – podiže energiju i raspoloženje, povećava opskrbu tijela kisikom, pospješuje cirkulaciju, učvršćuje lice, ublažava glavobolju, napetost i stres…
Kako bismo se nasmijali, pokreće se čak 17 mišića na licu, što pridonosi i tome da naše lice zadrži čvršći tonus. Smijeh umanjuje napetost mišića i stres pa može ublažiti glavobolju te sprečava neuroze, osjećaj umora i zabrinutosti. Dok se smijemo, hipofiza potiče oslobađanje opijata sličnih morfiju, a raste i lučenje hormona sreće: serotonina, endorfina, dopamina i noradrenalina.
Znanstvenici su davno utvrdili da ti hormoni djeluju direktno na ljudski mozak, stvarajući osjećaj zadovoljstva i sreće.
Tako u konačnici smijeh djeluje preventivno i blagotvorno na kardiovaskularne bolesti i neurološki sustav te omogućuje bolji san.
Istraživanje na američkom Sveučilištu Vanderbilt pokazalo je da tijekom samo 10 minuta smijeha dnevno možemo sagorjeti 50 kalorija.
Smijeh nam, između ostaloga, pomaže i da lakše prebrodimo krizne situacije u životu te pomaže da se oslobodimo negativnih emocija, među ostalim straha, ljutnje, bijesa i ogorčenosti, što također pridonosi psihičkoj stabilnosti.
Nažalost, unatoč svim pozitivnim efektima smijeha, rijetko se smijemo. Istraživanja pokazuju da se odrasli ljudi nasmiju tek od 13 do 17 puta tijekom dana, što nerijetko i nije povezano s nekim zaista duhovitim podražajima, nego situacijama koje nisu nužno smiješne.
Tako neka istraživanja upućuju na to da se čak 80 posto smijeha “dogodi” u “običnom” razgovoru. Usporedbe radi, djeca se nasmiju i do 300 puta na dan. Američki znanstvenici tvrde da ta razlika proizlazi iz činjenice da je djeci zapravo sve oko njih novo i neočekivano, pa tako i smiješno, dok odrasli u smiješnim situacijama uvijek traže razloge.
Što smijeh govori o nama?
Grohotnim smijehom smiju se često ljudi koji žele privući pozornost (ponekad je i znak nekog lakšeg oblika duševne bolesti).
Cerekanje slično kokodakanju označava uživanje u tuđoj nevolji.
Roktanje dok se smijemo može se povezati s onima koji sebe smatraju superiornima.
Smijanje iz trbuha najčešće znači da smo prijateljski raspoloženi.
Ljudi koji se podsmjehuju najčešće su vrlo nezreli i bezosjećajni.
Oni koji se smiju sebi u bradu su obzirne, ali često i povučene osobe.
Ljudi prepoznaju iskreni smijeh tako što se nesvjesno i sami nasmiju
Ljudi mogu razlikovati pravi od lažnog osmijeha. Pokazalo je to i istraživanje u kojemu se pokazalo da lažni smijeh aktivira regije medijalnog prefrontalnog korteksa, što prevedeno znači da pokušavate shvatiti što zapravo druga osoba osjeća. Kod ‘pravog’ osmijeha aktivira se, pak, reakcija koja podsjeća na zrcalo – i sami ćemo se nesvjesno osmjehnuti.
Humorom protiv stresa za sretnije i dulje veze
Američki psiholozi proveli su zanimljivo istraživanje koje je pokazalo da parovi koji se u stresnim situacijama okreću humoru bolje rješavaju probleme u vezi i zadovoljniji su, a njihove veze su dugotrajnije u odnosu na parove koji su rjeđe tako opušteni. Može pomoći i zajedničko gledanje komedija.
