I 29 godina nakon masakra nad bošnjačkim civilima, još uvijek se traga za 19 osoba ubijenih u selu Ahmići kod Viteza, u Bosni i Hercegovini, javlja Anadolu Agency (AA).
U subotu, 16. aprila, bit će obilježena 29. godišnjica od masakra nad bošnjačkim civilima u selu Ahmići kod Viteza.
Porodice, prijatelji i komšije posjetit će u prijepodnevnim satima mezare civila na Šehidskom mezarju u Vitezu, proučiti Fatihu i Ja-sin i prisjetiti se događaja koji su se dogodili prije više od dvije decenije.
U ranim jutarnjim satima, 16. aprila 1993. godine, jedinice za posebne namjene Hrvatskog vijeća obrane (HVO) “Džokeri“ i “Maturice“ izvršile su napad na selo Ahmići. Ezan za sabah-namaz, jutarnju molitvu muslimana, bio je znak za napad.
Ubijeno je 116 bošnjačkih civila, a najmlađa žrtva u Ahmićima bila je tromjesečna beba.
Mahir ef. Husić, imam u Ahmićima, kazao je za AA da ove godine obilježavaju 29. godišnjicu stradanja Bošnjaka Ahmića i drugih mjesta na području općine Vitez.
“Centralna manifestacija obilježavanja je 16. aprila. Očekujemo najviše zvanice Islamske zajednice u BiH da prisustvuju događaju. Svake godine sve glasnije govorimo da se ono što se desilo u Ahmićima 16. aprila 1993. godine ne ponovi i nikada više ne desi. Ove godine smo na jednom sloganu napisali da tragamo za istinom i da gradimo suživot. Još uvijek tragamo za 19 šehida koji su ubijeni 16. aprila. Ove godine, 7. maja, sedam šehida ubijenih u Ahmićima bit će ukopano na Šehidskom mezarju u Vitezu”, kazao je Husić.
Ranije ovog mjeseca, u Visokom je izvršena identifikacija žrtava proteklog rata, među kojima je i sedam žrtava iz Ahmića. Među njima je i pet članova jedne porodice.
Radi se o žrtvama bošnjačke nacionalnosti koje su nestale 1993. godine na području sela Kratine, općina Vitez. Posmrtni ostaci ovih žrtava su 1998. godine ekshumirani na lokalitetu Međine kod Mostara. Identitet žrtava je najprije utvrđen putem DNK metode da bi danas taj identitet potvrdili i članovi njihovih porodica.
U Visokom je identificirano pet članova porodice Salkić iz mjesta Nadioci kod Viteza. Potvrđen je identitet supružnika Emsada (1955. godište) i Nihade (1959.) te njihovo troje djece: Melise koja je u momentu smrti imala samo osam godina, Nermina koji je imao 12 godina te 14-godišnjeg Senada.
Potvrđen je identitet i braće Ćerimić, također iz mjesta Nadioci kod Viteza, Edina rođenog 1976. godine i njegovog tri godine mlađeg brata Elvedina (1979.).
“Nažalost, i to potvrđuje Udruženi zločinački poduhvat, da su civili ubijani ovdje 1993. godine, odvoženi u Mostar kako bi se prikrio taj zločin. Nažalost, kada su u pitanju te dvije porodice, mi više u Ahmićima nemamo tih porodica. Porodice Salkić i Ćerimić u Ahmićima više ne postoje. Te kompletne porodice su iskorijenjene s ovih prostora”, izjavio je Husić.
Sekretar Udruženja “16. april Ahmići” Armin Ahmić rekao je da obilježavanje 29. godišnjice počinje okupljanjem učesnika u jutarnjim satima na centralnom Šehidskom mezarju u Vitezu.
“U deset sati je planiran polazak učesnika ‘Puta istine i sjećanja’ Vitez – Ahmići. U 11 sati je planirana komemoracija za vjerske zvanice i delegacije u školskom objektu u Ahmićima, a u 12 sati je planirano polaganje cvijeća i odavanje počasti žrtvama stravičnog zločina u Ahmićima. Za 13 sati je planiran vjerski program u Gornjoj džamiji”, kazao je Ahmić.
Podsjetio je da traže još 19 žrtava ubijenih 16. aprila 1993. godine u Ahmićima.
“Moramo kontinuirano prenositi poruku budućim generacijama da se strašni zločini nikada više i nikome ne dogode i ne ponove. Moramo tragati za istinom i graditi suživot, ali nikako ne smijemo zaboraviti 116 nedužnih ubijenih civila u Ahmićima”, poručio je Ahmić.
Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije presudio je da su ubistva u Ahmićima bila zločini protiv čovječnosti. Jedan od zapovjednika HVO-a Dario Kordić osuđen je na 25 godina zatvora, Zoran, Mirjan i Vlatko Kupreškić su osuđeni na kazne od šest do deset godina zatvora za sudjelovanje u masakru, ali su novom presudom 2001. godine oslobođeni optužbi.
Dario Kordić, koji je u austrijskom zatvoru izdržavao 25-godišnju kaznu zbog zločina u centralnoj Bosni, među kojima i zbog zločina u Ahmićima 16. aprila 1993. godine, oslobođen je nakon izdržane dvije trećine kazne.
Haški sud je osudio i bivšeg pripadnika specijalne jedinice HVO-a “Džokeri”, bosanskog Hrvata Miroslava Cicka Bralu, na 20 godina zatvora. Paško Ljubičić osuđen je na osam godina zatvora, a nakon odležane dvije trećine kazne pušten je na slobodu, dok je Tihomir Blaškić osuđen na devet godina zatvora. Na slobodu je pušten nakon što je odslužio kaznu od osam godina i četiri mjeseca.
Anadolija
