Svjetski dan šuma obilježava se pod sloganom “Obnova šuma – put ka oporavku i blagostanju”, ističući važnost ovih ekosistema čije uništavanje dovodi u opasnost ljudsko zdravlje i zdravlje naše planete.
Od zraka koji udišemo do drveća koje koristimo, šume su ključne za naš život. Predstavljaju stanište za više od polovine svjetskih kopnenih vrsta, a globalno više od milijardu ljudi živi u šumama i njihovoj okolini. Posle oceana, šume su najveće skladište ugljika. Uprkos svim uslugama koje nam pružaju, šume uništavamo alarmantnom brzinom. Ljudski uticaji već su doveli do gubitka oko 40% svjetskih šuma, a očekuje se da će se globalna potražnja za drvnim proizvodima utrostručiti tokom sljedeće tri decenije.
“Nema nikakve sumnje da kvalitet našeg života u velikoj mjeri zavisi od očuvanih šuma. Reguliraju klimu u kojoj živimo, ublažavaju poplave, čuvaju zemljište, osiguravaju pitku vodu, pružaju utočište različitim divljim vrstama i još mnogo toga. Krajnje je vrijeme da ozbiljno promijenimo naš odnos prema šumama kako bi i dalje mogle da nam pružaju ove egzistencijalne usluge. U narednom periodu, naše javne politike morale bi da postave konkretne i ambiciozne ciljeve u pogledu obnavljanja šumskih staništa, u smislu poboljšanja njihovog ekološkog statusa, a ne jedino povećanja površine ili procenta pošumljenosti”, ističe Goran Sekulić iz WWF Adrie.
WWF se u okviru svog programa “Zaštićena područja za prirodu i ljude” zalaže za transparentnije i otvorenije procese odlučivanja i planiranja u korištenju prirodnih resursa. U šumarstvu su ovi procesi i dalje zatvoreni i ograničeni uglavnom na uži krug institucija i javnih poduzeća. Učešće drugih sektora i šire javnosti na veoma je niskom nivou.
“Danas se već nalazimo u situaciji da svaki gubitak šumske površine, odnosno njena prenamjena i izgradnja, predstavlja neprihvatljiv luksuz koji nanosi štetu cijelom društvu i to treba spriječiti po svaku cijenu”, dodaje Sekulić.
Prekomjerna i bespravna sječa šuma, nedostatak podataka o šumama u privatnom vlasništvu i slaba kontrola njihovog korištenja, kao i negativni efekti klimatskih promjena i zagađenja, samo su neki od problema u upravljanju šumama u ovom regionu. Potrebno je u strateškim dokumentima za njihovo upravljanje promovirati i vrednovati njihove vitalne usluge koje nam pružaju – osiguranje hrane, čiste vode i zraka, lijekova, rekreacije, građevinskog materijala – jednom riječju, egzistencije.
