Na nedavno održanom Međunarodnom sajmu nautike u Hamburgu, 200 jahti čekalo je zainteresirane posjetioce, a među njima je bila i prva jahta proizvedena u Bosni i Hercegovini.
Denis Kraljević, direktor i idejni tvorac ovog projekta u razgovoru za portal Akta.ba kaže da je sajam prošao bolje od očekivanog jer ih je pozicionirao na mapi proizvođača brodova i donio prve narudžbe za gradnju broda.
“Definitivno je naše tržište izvan BiH pa su tako i prve narudžbe došle iz udaljenih dijelova (Karibi) gdje su velike potrebe za katamaranima i gdje sezona chartera traje cijelu godinu”, ističe on na početku razgovora.
Sve je počelo kada je Denis, inače rođeni Riječanin, prije nekoliko godina došao u Vitez sasvim drugim poslom. Uz brodove, od kojih su mnogi i pobrali nagrade, proizvodio je turbine i htio ih je testirati. Preuredili su halu koju su već imali u vlasništvu u Poslovnoj zoni, a uporedo radili na nacrtima i projektima.
Početkom godine je s partnerima Josipom Rubić, Hrvojem Rubić i Sanjom Kraljević osnovao firmu DERUBIS yachts d.o.o. s ciljem da stvaraju brodove do 12 m koji će biti konkurentni na zahtjevnom svjetskom nautičkom tržištu.
Ubrzo su počeli sa pripremom projektne dokumentacije za gradnju broda osluškivanjem potreba tržišta, posjetima nautičkim sajmovima i odabirom eventualnih kooperanata.
“Godinu dana su trajale pripreme, izrada projektne dokumentacije i sve ostalo neophodno za definiciju budućeg broda. To je obiman posao koji uključuje rad desetak tehničkih kategorija: rad na trimu i stabilitetu plovila, izgledu katamaranskih trupova, rad na motornoj propulziji, rad na elektro propulziji, rad na elektrici broda, elektronici, navigaciji, interijeru kabina, kupaonica, zajedničkih prostora (salona), razvodu vode, općih službi zaštite, sigurnosnih sustava, pumpi, ostakljavanju prema pravilima Bureau Veritasa, rasvjete, razglasa… Nakon toga krenulo se u opremanje prostora za početak serijske proizvodnje. Po završetku tog obimnog i po mnogo čemu, najzajhtjevnijeg projekta u BiH, krenulo se u samu realizaciju”, kaže nam Kraljević.
REKORDNA GRADNJA
Gradnja kalupa i broda te njegovo opremanje, napravljeno je u rekordnom vremenu od tri i pol mjeseca, što je i po svjetskim mjerilima izniman uspjeh. Kooperanti koji su sudjelovali u realizaciji projekta su: KRISTAL Vitez, HiF Vitez, BANT, J.U.A. FRISCHEIS Visoko, Chemmo Commerce Široki Brijeg, HBM Vitez, Ecos Vitez, Economic Vitez, FIS Vitez, LUCIUS Vitez, ZELA trade Vitez i čitav niz manjih dobavljača i pojedinaca.
Kako kaže, brod se razlikuje od konkurencije po nekoliko sigurnosnih noviteta, a svojim proizvodom podižu ljestvicu sigurnosti plovidbe u kategoriji do 12 m. Osim toga, jahte su u ovom trenutku cjenovno prihvatljivije. Ipak, kako kaže da im nije cilj dugo držati takve cijene već im je cilj ulagati u kvalitetu završne obrade i naplatiti sav taj trud.
“Definitivno ćemo biti skuplji od konkurencije jer imamo moderniji i sigurniji brod pa nema nikakvog razloga za devalvacijom cijena”, ističe on.
Ukoliko se sve realizira po planu, smatra da brodogradilište u Vitezu postati kredibilna i konkurentna alternativa do sada renomiranim servisnim centrima i remontnim brodogradilištima.
“Brodogradilište u Vitezu definitivno već postoji, a izlaganjem na najvećem njemačkom sajmu u vodi mi smo se etablirali kao takvi. U pitanju se spominju 3 vrste djelatnosti vezane za brodogradnju od kojih smo mi isključivo brodogradilište koje proizvodi vlastiti proizvod i nemamo namjeru baviti se remontom i servisom. Ono što mogu tvrditi je da ćemo i ubuduće nastojati proizvoditi kvalitetu i pojavljivati se na najvećim sajmovima nautike u svijetu jer se nemamo čega plašiti ni stidjeti uz ovakav proizvod i ovakve kooperante”, naglašava.
Kako je za uspješnost brodogradilišta važniji organizacijski dio, od samog geografskog položaja, u Vitezu su pronašli sve potrebno za tako jedan obiman i kompleksan projekt.
“Svjedoci smo propadanja brodogradilišta u Hrvatskoj, na samoj obali, sa stogodišnjom tradicijom i svime ostalim što bi netko mogao smatrati potrebnim za brodogradnju. U današnjem svijetu ne postoji minuli rad, a tradicija gubi na značaju. Neke druge stvari su puno značajnije i traženije, a to je kvaliteta, inovativnost i tehnološka zrelost”, priča Kraljević.
Cilj je stvoriti klaster brodogradnje u kojem će ravnopravno moći poslovati sve tvrtke iz BiH koje imaju što ponuditi i kojima je kvaliteta bitna.
Na pitanje hoće li novo brodogradilište osim za jahte, biti na raspolaganju za bilo kakvu drugu vrstu plovila, Kraljević kaže da u ovom trenutku imaju za cilj postaviti serijsku proizvodnju na nivo od 12 – 15 brodova u prvoj godini, 20 – 25 u drugoj godini.
“Ako znamo da naša konkurencija Lagoon proizvodi 12 brodova većih od naših svakih 7 dana, mislim da su naši planovi realistični. Razvoj novih proizvoda svakako će biti, ali možda je to vremenski nemoguće očekivati u prvoj godini jer bi došlo do disperzije uložene energije”, naglašava on.
LJUDI U PRVI PLAN
Mišljenje je da inženjering, dizajn i izgradnja luksuznih jahti ima budućnost u BiH.
“Odgovorno tvrdim da naši ljudi to znaju i mogu raditi, što potvrđuje i činjenica da u svim svjetskim renomiranim brodogradilištima postoji čitava zajednica naših ljudi na odgovornim pozicijama. Na nama je da stvorimo preduvjete za rad, da damo evropske plaće našim radnicima i da ih učinimo važnima za naš projekt”, poručuje Kraljević.
Govoreći o tome koliko će prva jahta doprinijeti napretku bh. ekonomije i razvoju sposobnosti domaće, industrije, kaže da može biti vrlo značajna u stvaranju pobjedničkog karaktera kod ljudi koji se bave proizvodnjom u BiH.
“To je bio jedan od ciljeva kada smo krenuli u ovaj projekt. Za one koji ne znaju, proizvodnja jahti je daleko zahtjevnija od n.pr. automobilske industrije, a i cjenovno jedan naš brod vrijedi kao desetine automobila srednje klase. Nema potrebe sumnjati u to da se neće pronaći još poslovnih ljudi u BiH koji će krenuti u ono esencijalno za jednu državu, a to je uz poljoprivredu i proizvodnja gotovih proizvoda”, navodi.
Bez pokretanja ta dva segmenta smatra da BiH nema nikave šanse ekonomski uspjeti, jer su oni temelj i snaga svake stabilne evropske zemlje.
“Vrijeme je da se osnuje ekonomsko vijeće koje bi volonterski predlagalo i definiralo što se i gdje u BiH može proizvoditi jer resurse imamo, imamo ljude, ali nemamo vodstvo. Nismo zadnji u Evropu radi radnih ljudi, već isključivo zbog loših i istrošenih politika koje nas vraćaju u prošlost umjesto da nas približavaju ostatku svijeta”, zaključuje Kraljević.
Akta.ba/S.B.
