U godini koja je iza nas poskupjeli su hrana, piće, gorivo, usluge stanovanja i prijevoza. Od prvog januara skuplji su nafta i naftni derivati, struja, plin i nekretnine. Za razliku od prethodnih, ove godine cijena cigareta ostaje ista.
Ipak, proizvođači i veliki distributeri cigareta imaju mogućnost povećati maloprodajne cijene, ali o tome moraju obavijestiti Upravu za neizravno oporezivanje mjesec dana ranije.
Za razliku od proteklih godina kada su svakog januara maloprodajne cijene cigareta bile veće, godišnje od 10 do 20 feninga usljed povećanja akciza, ove godine po tom osnovu nema korekcija.
“Naravno to praktično ne sprečava da bilo kada u toku naredne godine podignu cijene ukoliko se odluče u skladu sa svojom poslovnom politikom ali mjesec dana minimum prije novih cijena moraju obavijetsiti UIO. Mi u ovom trenutku još uvijek nemamo najave bilo kakvog povećanja cijene cigareta što znači da za sada cijena ostaje takva i da neće biti poskupljenja”, rekao je Ratko Kovačević, portparol UIO BiH.
Nešto veća biće akciza na duvan te će umjesto dosadašnjih 130 iznositi 133,20KM po kg.
I pored visokih cijena, koje smo dosegli usljed usklađivanja oporezivanja sa akciznom politikom EU, pušači se uglavnom ne odriču cigareta, a cvjeta crno tržište.
Za paklicu cigareta koju pušač plati 5KM država uzme čak 4,47. Za proporcionalnu akcizu 42%, za fiksnu 1,65Km plus PDV.
Prema procjenama, u BiH nelegalno tržište cigareta postoji u gotovo istoj mjeri kao i legalno te i pored visokih akcize država gubi prihode po tom osnovu. Uprava za indirektno oprezivanje ove godine zaplijenila je cigarete vrijedne 5,5 miliona KM namijenjene crnom tržištu.
“Zaključak analize je da bi se trebalo još jednom razmisliti o visini cijena da se one na neki način ujednače sa visinom akciza i ukupnim opterećenjem u zemljama okruženja jer ako imate različite nivoe opterećenja na taj način stimulišete crno tržište”, pojasnio je Saša Grabova, Udruženje ekonomista “SWOT”.
Poresko opterećenje na cigarete u BiH je 90%, dok je u zemljama regiona 80%. Ekonomisti podsjećaju i da je susjedna Hrvatska imala rok da svoje zakonodavstvo uskladi sa evropskom legislativom u toj oblasti tri godine nakon što je postala punopravna članica EU. (BHRT)
