Period od 2023-2027. godine gotovo sigurno biće najtoplije registrovan u svijetu do sada zbog kombinovanog uticaja zagađujućih gasova sa efektom staklene bašte i meteorološkog fenomena El Nino koji podižu temperaturu, upozorila je danas Svjetska meteorološka organizacija (WMO), dio sistema UN.
Temperatura će uskoro preći najambiciozniji cilj Pariskog sporazuma o klimi, upozorila je Svjetska meteorološka organizacija.
U Pariskom sporazumu o klimi iz 2015. naveden je cilj da se obuzda podizanje prosječne temperature planete ispod dva stepena Celzijusa u odnosu na predindustrijski period od 1850. do 1900. i ukoliko je moguće na 1,5 stepeni Celziusa u odnosu na te nivoe. “Postoji 98 odsto vjerovatnoće da će najmanje jedna od pet narednih godina, kao i taj ukupan petogodišnji period, biti najtopliji registrovani do sada”, navela je WMO.
Ta organizacija procjenjuje da postoji 66 odsto vjerovatnoće da će prosječna godišnja temperatura na kopnu za 1,5 stepena Celzijusa preći predindustrijske nivoe tokom najmanje jedne od pet narednih godina.
Danas objavljeni podaci ne znače da će trajno ostati prelazak granice od 1,5 stepeni Celzijusa iz Pariskog sporazuma, koji se odnosi na dugoročno zagrijavanje tokom više godina, rekao je u saopštenju generalni sekretar Svetske meteorološke organizacije (WMO) Peteri Talas.
“Ipak WMO proglašava uzbunu najavljujući da će granica od 1,5 stepeni Celzijusa biti privremeno pređena, i da će to biti sve češće”, rekao je on.
On je rekao da se epizoda meteorološkog fenomena El Nino očekuje narednih mjeseci i da će to zajedno sa klimatskim promjenama koje izazivaju ljudi, uticati da temperatura u svijetu poraste na do sada neviđene nivoe.
Ne ostavljajući bilo kakvu iluziju o ozbiljnosti situacije, finski stručnjak je insistirao na tome da se treba pripremiti jer će biti znatne posljedice na zdravlje, prehrambenu bezbjednost, upravljanje vodama i životnom okolinom.
El Nino je prirodni kllimatski fenomen koji se obično povezuje sa podizanjem temperatura, povećanom sušom u nekim dijelovima svijeta i jakim kišama u drugim. Posljednji put je toga bilo 2018-2019. godine, a potm je nastupio posebno dug period od gotovo tri godine drugog fenomena, La Nina, koji izaziva suprotne efekte i pad temperature.
Početkom maja Svjetska meteorološka organizacija je procijenila da je 60 odsto šanse da se El Nino razvije do kraja jula i 80 odsto šanse da će to biti krajem septembra.
Po pravilu El Nino podiže svjetske temperature u godini koja slijedi poslije njegove pojave, u ovom ciklusu to bi bila 2024. godina.
Gasovi sa efektom staklene bašte koji su na rekordnim nivoima, u atmosferi sakupljaju toplotu i podižu temperaturu. “Prosječne temperature u svijetu će nastaviti da rastu i sve će nas više udaljavati od klime na koju smo navikli”, rekao je Leon Hermason, stručnjak u meteorološkoj službi Britanije, Met office.
Prosječne temperature površine zemlje i mora na svjetskom nivou su rasle od 1960-ih. U 2023. godini očekuje se da će biti više od prosječnih temperatura u periodu 1991-2020. u gotovo svim regionima izuzev Aljaske, Južne Afrike, Južne Azije i nekih dijelova Australije, po navodima WMO. Neki dijelovi južnog Tihog okeana će vjerovatno biti svježiji od prosjeka.
Beta
