17.7 C
Sarajevo
Subota, 25 lipnja, 2022

    Višestruki razbojnici u BiH nerijetko budu nagrađeni uvjetnom kaznom

    Praksa izricanja uvjetne kazne u BiH nije rijetka, a njena svrha je kao opomena počinitelju krivičnog djela i prilika da promijeni svoj život. Iako bi pri izricanju ovakve kazne trebalo uzeti u obzir život optuženika, krivična djela i dr., na primjerima u praksi vidimo da ovu vrstu “pomilovanja” dobiju i višestruki osuđenici.
    Prema članu 49. Krivičnog zakona FBiH, svrha uvjetne osude i sudske opomene je da se prema krivično odgovornom učinitelju ne primijeni kazna za djelo manjeg značaja, kad to nije nužno radi kaznenopravne zaštite i kad se može očekivati da će upozorenje uz prijetnju kaznom (uvjetna osuda) ili samo upozorenje (sudska opomena) dovoljno utjecati na počinitelja da više ne čini krivična djela.

    U članu 51. istog zakona uvjetna osuda se može izreći kad je počinitelju utvrđena kazna zatvora u trajanju do dvije godine ili novčana kazna.

    “Pri odlučivanju hoće li izreći uvjetnu osudu sud će, vodeći računa o svrsi uvjetne osude, posebno uzeti u obzir osobu počinitelja, njegov raniji život, njegovo ponašanje poslije izvršenog krivičnog djela, stepen krivične odgovornosti i druge okolnosti pod kojima je djelo učinjeno”, navodi se u ovom članu zakona.

    U realnosti, barem kada je riječ o BiH, nije uvijek tako, pa nerijetko možemo vidjeti da osobe koje su ranije osuđivane ili iza sebe imaju veliki broj krivičnih djela, dobiju uvjetnu kaznu ili rad za opće dobro.

    Mnoštvo primjera u raznim predmetima

    Neki od primjera su optuženi u akciji “Prizma” predviđeni Edisom Bunarom ili pak slučaj Anesa Valjevca koji je u Visokom za tri pljačke i paljevinu imovina osuđen uvjetno. Tu su i primjeri kada zakažu institucije, kao u slučaju Sanjina Sefića, gdje je MUP KS pokretao 18 krivičnih postupaka, ali se realizovao samo jedan.

    Većina ovih uvjetnih kazni bude izrečena za krivična djela razbojništva, kao i mejra rada za opće dobro. Zatvori su ionako puni, o čemu se godinama već priča, pa uvjetna kazna dođe i kao jedno od rješenja. Nažalost, veliki procent onih koji budu osuđeni uvjetno ili blaže, vrate se istim ili drugim krivičnim djelima čim izađu iz pritvora.

    KORIŠTENA ŠIFRA “KAFA”9.9.2019. u 14:57
    Porodica Bunar: Edis nabavljao drogu, supruga i majka prepakivale, čuvale i prodavale

    Edis Bunar je dva puta zaredom, 2010. i 2012. godine, osuđivan za krivična djela proizvodnje i stavljanje u promet opojnih droga, odnosno posjedovanje i omogućavanje uživanja opojnih droga. Prvi put je proveo tri mjeseca, a drugi put osam mjeseci u zatvoru. Dok mu je još trajala dvogodišnja uvjetna kazna, shodno presudi izrečenoj 20. marta 2012. godine, 10. maja 2013. godine osuđen je na sedam mjeseci zatvora, ali je ova kazna zamijenjena radom za opće dobro na slobodi u trajanju od 50 dana. U zatvoru je završio samo zato jer nije izvršio rad za opće dobro. Sad mu se ponovo sudi za ista krivična djela.

    Jasmin Rustemović, iz istog predmeta kao Bunar, je zbog krivičnih djela protiv imovine osuđivan tri puta na zatvorske kazne u Tuzli i Travniku 2015. i 2017. godine, da bi potom na Općinskom sudu u Sarajevu 24. augusta 2017. godine, zbog istog krivičnog djela osuđen na šest mjeseci zatvora, ali mu je kazna zamijenjena radom za opće dobro na slobodi u trajanju od 45 dana. Nakon toga osuđivan je još tri puta na zatvorske kazne da bi mu četvrti put Općinski sud u Visokom 2. marta 2018. godine odredio kaznu u trajanju od šest mjeseci koja je također zamijenjena radom za opće dobro na slobodi u trajanju od 45 radnih dana. Ukupno je osuđivan 12 puta.

    Općinski sud u Visokom osudio je Anesa Valjevca (23) na uvjetnu kaznu od godinu i četiri mjeseca zatvora, jer je počinio tri razbojništva te zapalio garažu i vozilo. Valjevac je za pljačke radnice kladionice dobio devet mjeseci, za razbojništvo u prodavnici devet i za paljevinu pet mjeseci zatvora te mu je izrečena jedinstvena kazna zatvora od godinu i četiri mjeseca. Kazna se neće izvršiti ukoliko u naredne tri godine Valjevac ne počini novo krivično djelo.

    Na uvjetnu kaznu osuđen je i Zijad Turković. Nakon što je osuđen na 40 godina zatvora za svirepa ubistva, međunarodnu trgovinu drogom, pljačku na Međunarodnom aerodromu Sarajevo i dr. Turković je za krivično djelo napada na službenu osobu prilikom obavljanja poslova sigurnosti (napao zatvorskog čuvara) osuđen na uvjetnu kaznu u trajanju od sedam mjeseci.

    Veliki broj je presuda za koje javnost ne sazna s obzirom na to da je riječ o “blažim” krivičnim djelima kao što su tučnjave, krađe, pljačke i slično. Obično se kao obrazloženje navodi ekonomičnost postupka, ali i olakšavajuće okolnosti kao što su godine, bračni status i eventualno maloljetna djeca, iako ti isti optuženici iza sebe imaju više krivičnih djela. Advokati svoje branjenike savjetuju da priznaju krivicu i iskažu kajanje kako bi dobili uvjetnu kaznu.

    Među onima koji najčešće dobijaju uvjetne kazne su počinitelji nasilja u porodici, a neki od njih su itekako poznati policijskim službama.

    Advokat Ifet Feraget kazao je kako se sistem uvjetne kazne zloupotrebljava pa višestruki osuđenici nakon zatvorskih kazni za isto djelo znaju dobiti uvjetnu kaznu.

    “To najviše vidimo iz kaznene evidencije. To je generalni problem koji se rješava transparentnošću. Treba napraviti sistem da je dostupan građanima i da se vidi koliko je puta neko kažnjavan uvjetno, ko su bili sudija i tužilac u postupku, a ko je branilac. To kriju kao zmija noge, a kao razlog navode različita tumačenja. VSTV treba napraviti sistem da imamo pregled toga, a neka osuđenog zaštite inicijalima”, kazao je Feraget.

    “Kod nas se sve nešto krije”

    Postoji veliki broj primjera koji pokazuju kako su nam sudovi međusobno neuvezani pa se u presudama navodi kako neku osobu osuđuju na manju kaznu, uvjetno ili na rad za opće dobro, jer je ranije neosuđivana, a u evidenciji sudova drugih kantona ili entiteta postoje sudske presude protiv te osobe prenosi klix.

    “Uvjerenje o kažnjavanju se vadi iz mjesta rođenja pa kada vam se sudi na drugom sudu, na taj način bi se trebalo vidjeti koliko puta i za šta ste kažnjavani. Ali kod nas je problem uvezanost i transparentnost. Kod nas se sve nešto krije”, rekao je Feraget.

    Uvjetna osuda može se izreći kad je počinitelju utvrđena kazna zatvora do dvije godine ili novčana kazna. Mjera rada za opće dobro na slobodi može se izreći osobama osuđenim do godine zatvora, dok pravo na plaćanje “zatvorske kazne” imaju osobe koje su također osuđene na jednu godinu zatvora.

    U Republici Srpskoj je Zakonom o prekršajima regulisano da i osobe koje počine ova manja krivična djela mogu završiti iza rešetaka, ali i u ovom entitetu sudovi rijetko koriste tu opciju.

    Koliko je koristan ovaj tekst?

    Prosjek ocjena / 5. Broj glasova:

    Članak još nema ocjena. Neka tvoja bude prva!

    Kako ovaj članak smatrate korisnim...

    Pratite nas na društvenim mrežama

    Žao nam je što vam se članak nije svidio. Trudimo se da budemo bolji!

    Pomozite nam da unaprijedimo sadržaje!

    Recite nam kako možemo poboljšati sajt?

    TNT Portal
    TNT Portalhttps://tntportal.ba/
    TNT Portal donosi najnovije vijesti iz BiH, lokalne vijesti iz BiH, oglase za posao i zanimljive članke.
    MOŽDA VAS ZANIMA
    DRUGI UPRAVO ČITAJU