Naš organizam navikao je funkcionisati na temperaturi od 37°C, no kako živa u termometru raste, tijelo se mora više truditi da se njegova unutarnja temperatura ne poveća, piše BBC.
Ako je tijelo pretoplo, ‘termostat’ u mozgu šalje impulse krvnim žilama u koži, one se šire, a velika količina tople krvi iz unutrašnjosti dolazi u kožu i hladi se. Dodatno hlađenje kože i krvi u njoj izaziva znoj, koji hlapi s kože i hladi je, a time posredno hladi i krv koja cirkulira u njoj.
Tako ohlađena krv vraća se u unutrašnjost tijela i hladi je. I opet, kada termostat u mozgu procijeni da je temperatura dovoljno snižena, smanjuje se protok kroz kožu i prestaje znojenje. Dakle, očito je da je za dobro podnošenje promjena temperature okoline vrlo važno da su krvne žile elastične te da se njihov promjer lako i brzo prilagođava potrebama tijela.
Premda na prvi pogled zvuči jednostavno, spomenuti proces predstavlja svojevrstan napor za tijelo, a što su temperature više, tijelo se više napreže.
Otvoreni krvotok rezultira spuštanjem krvnog pritiska i tjera srce da brže pumpa krv kako bi nastavila kolati tijelom. To može izazvati blage simptome poput svrbeža od osipa što ga izaziva vrućina te otečenost stopala.
No ako krvni pritisak dosegne preniske vrijednosti, do organa ne uspijeva stići dovoljno potrebne krvi, zbog čega je veći rizik od srčanog udara. Istodobno, zbog znojenja se gube tekućina i sol, a pritom se ravnoteža među njima u organizmu mijenja.
Takvo stanje u kombinaciji sa sniženim krvnim pritiskom može rezultirati toplinskim udarom. Simptomi su vrtoglavica, nesvjestica, dezorijentiranost, mučnina, grčevi u mišićima, glavobolja, obilno znojenje i umor.
Ako se osoba uspije rashladiti u roku od pola sata, toplinska iscrpljenost obično nije ozbiljna.
Kako pomoći ugroženoj osobi?
Britanski NHS savjetuje: premjestite osobu na hladno mjesto, postavite je u ležeći položaj i podignite joj noge pod blagim nagibom, dajte joj puno vode (u obzir dolaze sportski napitci i pića za rehidraciju), rashladite joj kožu – škropite je vodom ili prebrišite spužvom umočenom u hladnu vodu te je hladite lepezom. Dobro je na područje oko pazuha ili na područje vrata staviti vrećice s ledom.
No ako se osoba ne uspije oporaviti u roku od 30 minuta, slijedi toplinski udar. Riječ je o hitnome medicinskom slučaju i obvezno morate pozvati hitnu pomoć.
Treba istaknuti da se ljudi koji su doživjeli toplinski udar mogu prestati znojiti premda im je i dalje prevruće, njihova tjelesna temperatura može premašiti 40 Celzijevih stepeni i mogu izgubiti svijest.
Koje su osobe najviše ugrožene?
Zdrave bi se osobe s toplinskim valom trebale nositi tako da koriste zdrav razum, no pojedinci su ugroženi više od ostalih.
Zbog starosti ili dugoročnih zdravstvenih stanja, poput srčanih bolesti, nekim je osobama teže izboriti se s naporima kojima toplinski val izlaže organizam. Srčani bolesnici imaju krute krvne žile. Njihove su unutrašnje površine neravne i često s aterosklerotskim plakovima. Kada je toplo, krvne žile u koži se prošire, više krvi odlazi u kožu, a manje krvi ostaje za unutarnje organe te krvni tlak pada. Krute krvne žile ne mogu se stisnuti, smanjiti svoj volumen i time povećati tlak krvi te omogućiti odgovarajuću opskrbu srca, mozga, jetre i bubrega kisikom i hranjivim tvarima.
Organizam osoba koje boluju od dijabetesa tipa 1 i tipa 2 brže gubi tekućinu, a zbog komplikacija nastalih uslijed određenih bolesti krvne žile i sposobnost znojenja kod nekih ljudi ne funkcioniraju kao i obično.
Iznimno je važno, kažu doktori, uspjeti prepoznati da vam je pretoplo i potom poduzeti odgovarajuće korake. Riječ je o nečemu što većina ljudi uzima zdravo za gotovo. No sasvim mala djeca i bebe, kao i manje pokretne osobe ugroženije su od ostalih. Zbog bolesti mozga, poput demencije neke su osobe nesvjesne vrućine.
Jakom su suncu izloženiji od ostalih i beskućnici, a više poteškoća s vrućinom mogu imati i osobe koje žive u stanovima na višim spratovima, osobito ako nemaju klima-uređaj.
