U Bosni i Hercegovini još uvijek ne postoji nijedan krematorij, dok broj zahtjeva za kremiranjem proteklih godina raste te porodice preminulih kremiranja moraju obavljati uglavnom u Srbiji i Hrvatskoj, nakon čega urne prevoze u BiH.
Izgradnja kompleksa komemorativnog centra s krematorijem na sarajevskom groblju Vlakovo najavljivana je od 2017. godine, ali je gradnju zaustavila građevinska inspekcija jer je prethodno neopohodno usvojiti Regulacioni plan “Groblje Vlakovo“, što je u nadležnosti Općine Ilidža.
Kako je u izjavi za Fenu potvrdio generalni direktor KJKP “Pokop“ Samir Kurtanović, za spomenuti projekt pribavljene sve prethodne saglasnosti i plaćena je renta. Postupak izdavanja dozvole je prekinut zbog rješavanja prostorno planske dokumentacije. Stoga je, kako ističe, neophodno hitno usvojiti regulacioni plan “Groblje Vlakovo” jer predstavlja kočnicu za realizaciju projekta.
Uz podsjećanje da se na teritoriji BiH po prvi put treba graditi objekat ovakvog tipa, Kurtanović podvlači da je važno poduzeti sve potrebne aktivnosti na usklađivanju sa zakonima i praksom Evropske unije.
– U 2022. godini smo imali 22 zahtjeva za usluge kremiranja, što je najveći broj podnesenih zahtjeva za usluge kremacija u posljednje četiri godine. S tim u vezi, u osam mjeseci 2023. godine imamo zabilježeno 11 realizovanih kremacija, što je u nešto manjem nivou nego 2022. Usluge kremacije se vrše u krematorijima u Hrvatskoj i Srbiji – kazao je on.
Iz Federalnog ministarstva okoliša i turizma poručuju da je izgradnja krematorija od velikog značaja za građane Kantona Sarajevo, Federacije BiH i šire, “naravno uz uslove da se ne ugrožava zdravlje stanovništva“.
Kako podsjećaju, u upravnom postupku koji je vođen u Federalnom ministarstvu okoliša i turizma za procjenu uticaja na okoliš i izdavanje okolišne dozvole na osnovu pristiglih primjedbi i komentara javnosti na Studiju uticaja na okoliš za namjeravani projekt, Ministarstvo za zaštitu okoliša Kantona Sarajevo je dostavilo informaciju da je Općina Ilidža donijela Odluku o pristupanju izradi regulacionog plana “Groblje Vlakovo“, a potom izmjenu i dopunu te odluke kojom je mijenjan član 15. prema kojoj “Pokop“ može pribaviti urbanističku saglasnost uz prethodnu saglasnost Zavoda za izgradnju KS, ali Regulacioni plan “Groblje Vlakovo“ nije bio usvojen.
– Na osnovu te informacije, iako je urbanističku saglasnost izdala Općina Ilidža (u kojoj je naloženo pribavljanje okolišne dozvole od nadležnog ministarstva okoliša), upravni postupak za izdavanje okolišne dozvole je prekinut zbog rješavanja ‘prethodnog pitanja’, odnosno do usvajanja Regulacionog plana ‘Groblje Vlakovo’ – pojašnjavaju za Fenu u Federalnom ministarstvu okoliša i turizma.
Protiv tog zaključka koji je izdat 02.12.2020. godine, “Pokop” je pokrenuo upravni spor koji je okončan 13. decembra 2022. godine presudom Kantonalnog suda u Sarajevu, prema kojoj se tužba uvažava, osporeni zaključak poništava, te preporučuje preispitivanje da li je ili nije potrebna okolišna dozvola za izgradnju krematorija.
Federalno ministarstvo okoliša i turizma već postupa po presudi Kantonalnog suda Sarajevo, te preispituje navode u njoj kako bi postupilo u skladu s relevantnim zakonskim propisima, te su se po ovom pitanju i susreli s upravom “Pokopa“.
– Naglašavamo da je i u postupku koji je prethodio izdavanju osporavanog Zaključka koji je izdalo ovo ministarstvo, zainteresovana javnost s područja Općine ilidža izrazila nezadovoljstvo zbog namjeravane gradnje krematorija, odnosno bojazni da će njihovo zdravlje biti ugroženo uslijed ispuštanja zagađujućih supastanci u zrak iz postrojenja za sagorijevanje – kažu u resornom federalnom ministarstvu.
Napominju da regulacioni plan “Groblje Vlakovo“, prema njihovim informacijama, još uvijek nije usvojen, a to je temeljni dokument za pribavljanje svih dozvola i saglasnosti koje su potrebne za implementaciju projekta.
Vrijednost izgradnje kompleksa, prema procjenama, je oko 1,2 miliona eura. Bilo je ideja da se kompleks izgradi u Banjoj Luci, Mostaru ili Visokom, ali se od toga odustalo, uglavnom zbog male zainteresiranost za kremiranje.
Hrvatska i Srbija imaju po dva krematorija, a Slovenija tri. Krematorij nemaju ni Crna Gora, Sjeverna Makedonija, ni Kosovo.