Alkohol djeluje kao sedativ na centralni nervni sistem.
Zbog njega govorimo lošije, vidimo slabije, te gubimo ravnotežu.
Ali najveći dio tijela koji alkohol pogađa jesete dio mozga koji je odgovoran za ponašanje i emocije. Zbog alkohola se smijemo, postanemo agresivni ili ‘iz čistog mira’ počnemo plakati. U svakom slučaju, postanemo jako emocionalni.
Kada popijete jednu čašicu, mali dio alkohola se apsorbira u krv preko sluznice želuca, dok većina prođe u tanko crijevo gdje se dalje apsorbira. Zatim alkohol ide do jetre gdje se obrađuje prije nego ga konačno izbacimo iz tijela.
Ali prije nego se to sve desi, jedan dio alkohola može doći direktno u naš mozak. U ovom trenutku, vi ste već malo pijani.
Prvo, šta je alkohol?
Tehnički, alkohol je droga.
Svrstava se među depresante, što znači da usporava vitalne funkcije – tjera nas da pretjerano pričamo stvari koje bi inače prešutili, poremeti nam percepciju i značajno uspori reakcije.
Najbolje je opisan kao “droga koja smanjuje mogućnost da osoba razmišlja racionalno i koja iskrivljuje sposobnost donošenja odluka.”
Iako je klasificiran kao depresivno sredstvo, količina konzumiranog alkohola određuje vrstu učinka.
Većina ljudi pije do stimulativnog učinka. Na primjer, par piva ili čaša vina nas uglavnom samo ‘opuste’. Ali ako osoba konzumira više nego što tijelo može podnijeti, ona tada doživi tamnu stranu alkohola.
Ako čak i tada nastavi piti, uskoro će uslijediti potpuni gubitak kontrole nad vlastitim tijelom.
Povremeno piće nas neće učiniti psihološki “depresivnim” (iako istraživanja tvrde da postoji povezanost između težeg opijanja i depresije).
Kako alkohol djeluje na mozak?
Kada jednom dospije u mozak, alkohol se smjesti u najudaljeniji sloj našeg mozga – moždanu koru.
Ovaj tanki sloj stanica (također poznat kao siva tvar) obuhvaća veliki i mali mozak, a odgovoran je za obradu senzornih informacija i misli, te za pokretanje većine naših dobrovoljnih mišićnih pokreta.
Pošto alkohol ometa normalan protok neurotransmitera, kada dospije u mozak mi tek tada počinjemo osjećati njegovo pravo dejstvo.
Prva stvar na koju počne djelovat je sposobnost da nešto prešutimo ili ne učinimo, sposobnost koju mozak bez pića mnogo lakše drži pod kontrolom. Kada se ovo desi, odjednom postanemo pričljivi i sigurni u sebe.
Što više pijemo, ovi učinci postaju jači. A kada alkohol počne djelovati na Limbički sistem, skup moždanih struktura za koje se vjeruje da čine emocionalni centar u mozgu, vi ste već poprilično pijani.
Zašto postanemo emocionalni kada pijemo?
Kada je alkohol već u Limbičkom sistemu, emocionalnom centru mozga, i nije teško doći do zaključka zašto se u jednom momentu smijemo, a u drugom nekontrolisano plačemo.
Piće prekida električne signale između sinapsi i zbog toga ne možemo interpretirati podatke ispravno. Limbički sistem, koji bi obično držao naše emocije pod kontrolom, više ne može da ih zadrži i one počinju nekontrolisano mijenjati raspoloženje.
Ovo se često manifestuje kao pogrešno tumačenje nečije namjere (uzrok većine svađa u pijanom stanju, jer vas je neko slučajno pogledao i dotakeo), nerazumijevanje ili pojačavanje osjećaja (uzrok većine raskida), ili jednostavno, pijana osoba kaže nešto neugodno zbog čega sutradan žali.
S obzirom da Limbički sistem pomaže i pri formiranju sjećanja, ako popijete čašicu više i alkohol potpuno preplavi ovaj dio mozga, postoji mogućnost da se sutradan nećete ničega sjećati (što možda i nije tako loša stvar).
pixelizam.com
