Pokrenut humanitarni broj 17023 putem kojeg se mogu donirati 2 KM
“Mi kao Crveni križ u BiH smo samo dio međunarodnog pokreta i konstantno smo u kontaktu sa kolegama u Turskoj i Siriji. Jučer smo od Crvenog polumjeseca Turske dobili listu najosnovnijih potreba. Radi se o opremi za privremeni smještaj osoba koje su izgubile domove i to se većinom odnosi na grijalice, cerade, podmetače, porodične šatore, rasklopive krevete i slično”, naglašava u Rezimeu Jasmin Nikšić, koordinator za krizne situacije CKFBiH.
“CKBiH je jučer odmah pokrenuo akciju prikupljanja ovih donacija. U svim gradovima u BiH se ova roba može donirati u prostorije Crvenog križa. Što se tiče Sirije, takođe slične su potrebe. Određena nacionalna društva su već poslala svoje timove u ispomoć sa psima tragačima. Određeni timovi ljekara su također upućeni iz okolnih zemalja. CKBiH pokušava na razne načine da pruži podršku.”
Dodaje da se Sirija i mimo ovog zemljotresa suočava sa brojnim izazovima.
“Konfliktno je područje tako da su oni i bez zemljotresa imali humanitarne potrebe. Pomoć ne izostaje ni Siriji. Pokrenut je međunarodni hitni apel svih društava Crvenog križa i Crvenog polumjeseca iz cijelog svijeta u vrijednosti od 200 miliona franaka i apel je ujedno posvećen i Siriji i Republici Turskoj. Ogleda se kroz novčanu podršku i obezbjeđivanje osnovnih potreba.”
Pokrenut humanitarni broj 17023 putem kojeg se mogu donirati 2 KM
Prof. Hazim Hrvatović, dopisni član ANUBiH, kaže da je uobičajeno da tlo u Turskoj i dalje podrhtava.
“Poslije glavnog udara danima, pa i mjesecima može da traje podrhtavanje zemljine kore koje je uglavnom slabije. Mada ponekad može da bude i približne jačine kao glavni udar, što je bio slučaj ovom prilikom u Turskoj.”
Pojašnjava da je teško predvidjeti zemljotres.
“Zemljotres se ne može spriječiti i teško ga je precizno predvidjeti kad će biti. Može se predvidjeti koja jačina će biti. Područje Turske spada u seizmički aktivnija područja.”
Nikšić navodi da se timovi CKBiH pripremaju i da fizički odu na prostor Turske i Sirije.
“Pored prikupljanja roba pokrenuli smo i humanitarni broj 17023 putem kojeg se mogu donirati 2 KM koje će biti usmjerene za hitni apel podrške i Turskoj i Siriji. Što se tiče timova CKBiH mi smo već prvi dan zemljotresa predali spiskove u Ambasadu Republike Turske u BiH. U pitanju je jedan veći tim za naprednu prvu pomoć sa izraženim medicinskim kadrom različitih specijalnosti. Pored toga oformili smo timove za psihosocijalnu podršku i brigu o mentalnom zdravlju, timovi za obnavljanje porodičnih veza, kao i tim podrške i brze procjene na terenu. Tim može da djeluje sedam dana kroz svoju samoodrživost.”
Naglašava da Crveni križ djeluje u cijelom svijetu neovisno o vladama svojih država.
‘Kada nastupi katastrofa, vrijeme za pripremu je prošlo’
Na pitanje koliko ova zemljotres može utjecati na ono što se, u geološkom smislu, dešava na prostoru Zapadnog Balkana i BiH, Hrvatović odgovara: “Ovo područje u Turskoj je daleko od naših prostora. Međutim, treba da pratimo šta se dešava u Grčkoj, Egejskom moru, u Albaniji ili Italiji. Danas je u Albaniji bio zemljotres 4,2 Rihtera. Zemljotresi u BiH trenutno drijemaju, mada se mogu probuditi u svakom momentu. BiH je u seizmički aktivnom području. Mi nemamo kartu seizmičkog rizika.”
Naglašava da je najopasnije područje Hercegovine, od Livna do Trebinja.
“Drugo je područje Banja Luke, područje Zenica-Žepče. Područje Tuzle. U području Sarajeva očekivana magnituda je oko 5, kao i za Tuzlu. Na novim karata visokom riziku je i područje Brčkog, Orašja, područje od Zvornika i Bijeljine, što na ranijim kartama nije bio slučaj. Na toj karti najveći je rizik na potezu od Mostara do ušća Neretve i bočno prema Ljubuškom i na istok prema Stocu.”
Nikšić ističe da su u protekla četiri mjeseca imali dvije obuke sa turskim Crvenim polumjesecom.
“Mi generalno nemamo toliko iskustva sa zemljotresima koliko smo imali sa poplavama i klizištima i vjerujem da učimo na lekcijama koje smo imali.. Također, smatra da uvijek postoji prostora za unaprjeđenje svih kapaciteta. Naš je slogan ‘Kada nastupi katastrofa, vrijeme za pripremu je prošlo’.”
Hrvatović navodi da je svaka država u EU obavezna da svako pet godina da novu kartu procjene opasnosti od rizika.
“U BiH je nadležnost na entitetima. Dva seizmološka zavoda koji rade koliko mogu. Treba puno sredstava uiložiti za nabavku opreme, obradu podataka i obuku kadrova.”
federalna.ba