Afrička svinjska kuga pogodila je uzgajivače svinja u Šamcu, Bijeljini i Brčko Distriktu. Situacija je alarmantna, a timovi koji upravljaju ovom krizom su na terenu. Oko trideset farmi je prijavilo bolest, a Grad Bijeljina je obustavio rad stočnih pijaca.
Sa najnovijim informacijama sa terena nam se javio direktor veterinarskog instituta Republike Srpske Vaso Butozan.
“Ja se nalazim u Šmacu s kolegama iz Republičkog kriznog centra da lokalnom kriznom centru damo savjet šta su njihove obaveze, da izvrše autanaziju životinja i nađu mjesto gdje će ih zakopati kako bi riješili ovu krizu. Preporuke za farmere jesu da ne šire paniku. Razumijemo strah. Da ne odbaciju nekrotrolisane životinje bez sanacije. Svaka lokalna zajednica je odredila službu da upravljaju kriznom situacijom. Ni slučajno životinje ne izvoziti na druga podrčja da se ne širi bolest već pratiti odluke centra. Veći broj timova radi, uzimaju se uzorci i radi se po strogim propisima koji se primjenjuju u ovim trenucima”, kaže Butozan.
Mišo Maljčić, predsjednik Udruženja uzgajivača svinja Republike Srpske upozorava:
“Nama je sada najbitnije da se smirižarište. Velika je panika među uzgojivačima jer im od toga zavisi egzistencija i ministarstvo je obećalo da će nadoknaditi štetu. Molimo da se prijavljuju slučajevi, da se ništa ne krije. Stručno se trebaju ukloniti životinje da se suzbije širenje i šteta će se nadoknaditi. Vidimo da se i Evropa teško bori sa ovim i moramo biti izuzetno oprezni”, kaže.
Razgovarali smo i sa Lejlom Velić, veterinarkom-infektologinjom i šeficom laboratorije za serologiju Veterinarskog fakulteta UNSA koja je objasnila da li je kuga opasna po ljude.
“Afričk svinjska kuga je opasna i oboljevaju divlje i domaće svinje. Čovjek ne oboljeva direktno, ali je ugoroženo svinjogojstvo. Izuzetno je alarmantna situacija. Ono što znamo je da se prvo pojavilo kod malih proizvođača. Te svinje puštaju vani na hranjenje i to nas upućuje da su bile u kontaktu sa divljim svinjama. Možemo pretpostaviti da je virus ušao početkom godine i akumulirao zarazom domaćih svinja indirektno preko divljih svinja ili njihovih leševa”, dodaje.
Dragan Knežević iz veterinarskog instituta RS složio se sa doktoricom da je vjerovatno uzrok miješanje domaćih svinja sa divljim, ali da tek trebaju sačekati analize i utvrditi tačne uzroke pojave kuge.
“Mislim da kada imamo rast i pojavu novih žarišta, moramo utvrditi porijeklo virusa. Slažem se da je postojao kontakt s divljim životinjama. Iz tog razloga vršimo odstrel divljih svinja da vidimo imaju li virus. Teško je procijeniti uzroke u ovoj fazi. Imamo prvu prijavu 22.6. u Semberiji, a četiri dana kasnije imamo prijavu u Hrvatskoj na dva kilometra od BiH. Dan kasnije imamo prijavu bolesti u Brčko Distriktu. Razmak između žarišta je svega dva do tri kilometra, granica je rijeka Sava. Uzvodno uz rijeku pojavljuje se u Šamcu”, kazao je Knežević.
