BiH je među zemljama u Evropi koje su najviše pogođene onečišćenjima iz termoelektrana na ugalj. Ipak, jedna je od rijetkih zemalja gdje se i dalje planira izgradnja novih termoelektrana, koje bi mogle negativno utjecati na kvalitetu zraka i javno zdravlje decenijamanakon izgradnje.
Ova studija procjenjuje utjecaj dvije predložene termoelektrane, Tuzla blok 7 i Banovići. Ukoliko bi došlo do njihove izgradnje i rada, emisije iz ovih postrojenja bi nanijele značajnu štetu javnom zdravlju, uključujući procijenjenih 30 preuranjenih smrti godišnje (95% uz interval pouzdanosti: od 20 do 47), kao i 7,600 dana bolovanja, 470 astmatičnih napada kod djece i 25 hospitalizacija godišnje, i 40. djece koja bi bolovala od bronhitisa. Ukoliko ova postrojenja budu radila 30 godina, procijenjeni kumulirani zdravstveni utjecaj, za taj period, bi bio 960 preuranjenih smrti, prenosi Fokus.
Ovi projekti će imati značajan prekogranični utjecaj, s obzirom na to da će se 810 od 960 preuranjenih smrti, koje se pripisuju zagađenju iz ovih postrojenja tokom 30 godina njihovog rada, dogoditi izvan granica BiH.
Zemlje koje će biti najviše pogođene su Srbija, Italija, Rumunija, Mađarska i Hrvatska, stoji u alarmantnoj analizi Greenpeacaea.
Kako se dalje navodi, emisije iz Bloka 7 doprinosit će koncentracijama PM2.5, NO2 i SO2, koje dovode do povećanja rizika za kako akutne, tako i ha kronične bolesti i simptome.
Utjecaji se šire nekoliko stotina kilometara od termoelektrana i utječu na kvalitetu zraka, posebice u Hrvatskoj, Srbiji, Crnoj Gori, Albaniji, Sloveniji i Italiji.
Učinci povećanja koncentracije onečišćujućih tvari na javno zdravlje su kvalificirani prema preporukama Svjetske zdravstvene organizacije za zdravstvenu procjenu utjecaja onečišćenja zraka u Evropi. Rezultati pokazuju da će, ukoliko se izgrade i počnu sa radom kako je planirano, ove termoelektrane biti odgovorne za oko 30 preuranjenih smrti godišnje.
Pored toga, utvrđeno je da će njihovo onečišćenje godišnje uzrokovati 470 astmatičnih napada kod djece, 13 novih slučajeva kroničnog bronhitisa, 25 hospitalizacija i 7,600 dana bolovanja.
Kao rezultat toga, ukoliko bi postrojenja radila za relativno kratko vrijeme od 30 godina, zdravstveni utjecaji bi doveli do procijenjenih 960 preuranjenih smrti. Većina utjecaja na javno zdravlje su prekogranični, s 810 preuranjenih smrti godišnje izvan BiH.
Kompletnu analizu Greenpeacea možete pročitati na ovom LINKU.
