Čak 96% izbjeglica iz BiH ostalo je u Švedskoj

Mapiranje dijaspore iz Bosne i Hercegovine je izvještaj zasnovan na rezultatima kombinirane metode istraživanja koja uključuje sveobuhvatno mapiranje dijaspore iz BiH u deset odabranih odredišnih zemalja: Australija, Austrija, Danska, Njemačka, Italija, Holandija, Slovenija, Švedska, Švicarska i Sjedinjene Američke Države. Istraživanje je proveo međunarodni i interdisciplinarni tim istraživača, u koordinaciji sa Međunarodnom organizacijom za migracije (IOM) Misijom u BiH i Ministarstvom za ljudska prava i izbjeglice (MLJPI) Bosne i Hercegovine.

Osnovne informacije i pregled literature

Švedska, baš kao i Danska, nije tradicionalno migracijska zemlja. Tokom druge polovine dvadesetog vijeka sve je više privlačila migrante, prvobitno iz susjedne Finske zbog radnih migracija tokom 1950-ih, 1960-ih i 1970-ih. Od 1970-ih, desio se preokret od radnih migracija prema prilivima izbjeglica iz konfliktnih zona u Latinskoj Americi, na Srednjem istoku i u Aziji, tokom 1980-ih. Raspadom Jugoslavije, naročito od sredine 1990-ih pa dalje, priliv izbjeglica iz Bosne Hercegovine je doprinio da Švedska postane multikulturalno društvo. Prethodne studije pocjenjuju da u Švedskoj živi 80.000 Bosanaca i Hercegovaca. Prema Agenciji za statistiku Švedske, od 2017. godine više od 58.000 osoba rođenih u BiH živi u Švedskoj, od kojih oko 39.000 imaju švedsko državljanstvo koje su dobili od 2000. do 2017. godine. Ista agencija navodi da je 2017. godine oko 6.200 osoba imalo samo državljanstvo BiH. Prema istim podacima, 2009. godine ukupno je oko 72.000 osoba rođenih u Jugoslaviji živjelo u Švedskoj. Mnogi su ostvarili pravo na boravak ili državljanstvo od sredine 1990- ih kao rezultat švedske politike prema izbjeglicama sa Balkana.

Čak 96% izbjeglica, koje su u ovom periodu došle u Švedsku, ostalo je u toj zemlji, za razliku od Njemačke, u kojoj je ostalo samo 6% te populacije. Tako da ova grupa predstavlja jednu od najvećih transnacionalnih grupa Bosanaca u Evropi i na svijetu. Pregled navedenih podataka je prikazan niže u tekstu. Možemo vidjeti da je najveći dio te populacije u dobi između 35 i 44 godine, te da su većim dijelom u Švedsku došli u dobi između 11 i 20 godina. To ukazuje da je većina ove populacije najvjerovatnije i školovana u švedskom školskom sistemu, zahvaljujući čemu su se mogli bolje integrirati u švedsko društvo i tržište rada. U ovoj tabeli se vidi i da postoji mali broj pojedinaca koji u Švedsku dolaze kao djeca, vjerovatno jer su im roditelji švedski državljani. Međutim, ove brojke ne uključuju broj pojedinaca koji se mogu smatrati drugom generacijom Bosanaca u Švedskoj kojima su jedan ili oba roditelja rođena u Švedskoj. Ove brojke je teško proračunati, ali pomažu razumjeti zašto se procjenuje da broj Bosanaca koji žive u Švedskoj iznosi 80.000, a ne 58.000.

Broj osoba rođenih u BiH u Švedskoj za datu godinu razvrstano prema dobi i spolu/ Mapiranje dijaspore iz BiH

Kada je u pitanju državljanstvo, kao što je već navedeno, više od polovine pripadnika švedsko-bosanske populacije postali su švedski građani. Švedska ne vodi evidenciju o švedskim državljanima sa dvojnim državljanstvom. Međutim, broj pojedinaca u Švedskoj koji imaju samo državljanstvo BiH konstantno opada zadnjih nekoliko godina. Informacije su navedene niže u tekstu. Iako većina intervjuiranih u sklopu ovog istraživanja posjeduje dvojno državljanstvo, oni koji ga ne posjeduju su istakli da nisu smatrali da im je državljanstvo potrebno kako bi bili dijelom švedskog društva ili su to bili stariji ljudi koji su smatrali da im nije ni potrebno, jer putuju samo na relaciji Švedska-BiH.

Podaci su navedeni u tabeli koja slijedi.

Državljani BiH u Švedskoj/ Mapiranje dijaspore iz BiH

Interesantno je analizirati pregled podataka o ovoj populaciji. Iako većinu ove populacije čine starije osobe, isto tako je zastupljen prilično velik broj radno sposobnih osoba koje su zadržale državljanstvo BiH a žive u Švedskoj i oni čine skoro polovinu te populacije. Uzimajući u obzir da je to dijaspora iz konfliktne zone, a ne grupa ekonomskih migranata, ta činjenica postaje interesantna i moguće je zaključiti da ukazuje na to da su veze sa BiH jače nego u drugim zemljama. To postaje evidentno kada se uzme u obzir broj registriranih birača u Švedskoj za izbore u BiH u skorijoj prošlosti. Broj građana BiH koji žive u Švedskoj a posjeduju samo državljanstvo BiH u odnosu na broj registriranih birača u BiH koji žive u Švedskoj je veoma visok. Naprimjer, samo 8.890 osoba je bilo registrirano za izbore 2002. godine, navodi Centralna izborna komisija BiH. Taj broj je opao na 4.749 za izbore održane 2004. godine, a 2006. godine bilo ih je 4.096. Broj se povećao na 5.005 na izborima 2008. godine, te porastao na 5.601 na izborima 2010. godine. Iako nije moguće odrediti da li taj broj predstavlja pojedince koji imaju samo državljanstvo BiH ili je u pitanju miks, ukoliko uzmemo u obzir skoriji porast u broju registriranih birača, ipak vrijedi istaći da je moguće povećati interesovanje državljana BiH koji žive u Švedskoj za glasanje, te tako povećati nivo njihove uključenosti u domovini.

Prije nego analiziramo pregled podataka o pojedincima koji su od početka sukoba došli u Švedsku, slijedi tabela koja prikazuje broj pojedinaca koji su nedavno dobili švedsko državljanstvo. Jasno je da se taj broj konstantno smanjuje kako se smanjuje broj pojedinaca bez švedskog državljanstva, a i interesantno je istaći da je taj broj stabilan tokom proteklih nekoliko godina i iznosi oko 600 pojedinaca godišnje. Stoga je lako zaključiti da je broj pojedinaca koji su iskoristili prednosti švedskog režima za dobivanje državljanstva u samom početku kada su izbjeglice stekle pravo na njega bio visok, ali je i ostao visok jer su pojedinci nastavili i dalje koristiti taj režim prenosi oslobođenje.

Broj državljana BiH koji su dobili švedsko državljanstvo/ Mapiranje dijaspore iz BiH

Kao i u Danskoj, programi za spajanje porodica predstavljaju glavni izvor novih migranata. To se odnosi na sve migrante u Švedskoj. To podržava sliku da demografski profil dijaspore iz BiH čine migranti iz konfliktne zone, a ne ekonomski migranti, itd., jer oni ne dolaze zahvaljujući radnim vizama, već zahvaljujući porodičnim vezama kao što je brak. U 2017. godini, u Švedskoj je izdato 196 radnih dozvola državljanima BiH.

Švedska je donijela 149 odluka u vezi za azilom u 2017. godini. Od toga broja, samo je jednoj osobi odobren azil, dok su ostali zahtjevi odbačeni iz različitih razloga. Od ukupno 51.540 odluka o azilu, koje je Švedska donijela te godine, navedene brojke oslikavaju veoma mali broj zahtjeva za azil koje su podnijeli državljani BiH, kao i veoma visok postotak odbijenica, jer je stopa odobrenih zahtjeva samo 1%. Međutim, iako vrijeme za donošenje odluke u prosjeku iznosi 170 dana, ipak je 119 državljana BiH podnijelo zahtjev za azil u Švedskoj u 2017. godini.

Pripadnici dijaspore iz BiH u Švedskoj žive u različitim dijelovima te zemlje. Međutim, kao što je slučaj i sa drugim migrantskim grupama, to je populacija koja je koncentrirana u Göteborgu, Malmöu i Štokholmu. U većini švedskih općina postoje i manji klubovi i udruženja dijaspore iz BiH, a najveći broj ih je u mjestima kao što su Boras, Orebro, Vaxjo, Motala i Norrköping. Iako je Švedska nastojala da izbjeglice iz BiH rasporedi diljem zemlje, zbog prilika koje pružaju za zapošljavanje, kao što je slučaj i sa drugim migrantima, gradovi su ostali top destinacije i centri u kojima su najveće koncentracije migranata.