NFT tržište, odnosno prodaja nezamjenjivih tokena, zabilježila je pad od 92% u odnosu na prošlu godinu!
Prema analizama web stranice NonFungible, koje potvrđuje i Wall Street Journal, tijekom prošlog tjedna NFT prodaja pala je na dnevni prosjek od oko 19.000, dok je samo tijekom rujna imala prosječnu prodaju od 225.000.
Broj aktivnih novčanika na NFT tržištu također je doživio značajan pad. Podaci pokazuju smanjenje od 88% pa sada NFT novčanika ima oko 14.000, što je neusporedivo manje od 119.000 koliko ih je bilo u studenom.
Google Trends potvrđuje ovu analizu
Analize ukazuju na to da je interes standardnih korisnika za nezamjenjive tokene u velikom padu. Google Trends ističe da su pretrage pojma NFT imale najvišu stopu tijekom siječnja, dok su međuvremenu opale za oko 80 posto.
Osim toga, prema anketi u kojoj je sudjelovalo 2700 developera igara , a koju je proveo GDC (Game Developers Conference), velika većina njih nije zainteresirana za NFT tržište.
U posljednje vrijeme svjedoci smo i toga da brojni vlasnici NFT-ova imaju velike poteškoće u prodaji istih te da su investicije koje su ranije uložili u ove tokene sada postale neisplative jer su NFT-ovi izgubili vrijednost.
Šta je NFT
NonFungible Token ili “nezamjenjivi token” (NFT) je digitalna imovina koja predstavlja niz virtuelnih i fizičkih stvari, koje se ne mogu zamijeniti krivotvorinom, jer su stvorene na blockchainu, pa se tako uvijek može pratiti do izvornog vlasnika ili kreatora.
NFT može biti umjetničko djelo, fotografija, muzika, video-zapis, kolekcionarski predmet, suvenir, ugovor, kupon i još mnogo toga.
Nakon kupovine, digitalna imovina pohranjuje se za čuvanje u digitalnim novčanicima, online ili offline.
NFT traje sve dok blockchain na kojem su izgrađeni nastavlja da postoji.
Dva najveća razloga za sve veće usvajanje i povećanu prodaju NFT-a su to što ljudi vole sakupljati stvari, a NFT-ovi su programirani da budu rijetki, što povećava njihovu cijenu.
Kako nastaje NFT
Trošak razvoja i izrade jednog NFT-a često u prosjeku iznosi samo nekoliko stotina dolara. NFT-ovi mogu biti bilo šta, od videa ili GIF-ova do korporativnih logotipa ili fotografija, a kupcu nešto znače zbog svoje originalnosti i prestiža.
Da bi pojedinačna umjetnička djela ili kolekcionarski predmeti postali jedinstveni NFT, prvo se moraju “iskovati”, što znači da objekat mora proći proces u kojem nosi element blockchaina, tj. šifrira se jedinstvenim kodom koji omogućava personalizovano vlasništvo.
Kriptonovčanik koji se koristi za kovanje NFT-a djeluje kao pristup za kolekcionarski predmet unutar blockchaina, a takođe i prati istoriju njegovih transakcija.
Kriptonovčanik pruža neophodan pristup i proširuje sigurnost prilikom pristupanju NFT-u putem javne adrese i privatnog ključa.
Budući da su NFT-ovi kovani na različitim blockchainima, njihove cijene variraju od jednog do drugog.
Zavisno od NFT tržište, postoje tri glavne naknade vezane uz NFT umjetnost: plaćanje unaprijed, po prodaji i pretplata.
Prva se obično naplaćuje kao trošak kovanja NFT-a, druga se naplaćuje od prodaje, a ostvareni iznos koristi se za plaćanje čvorova za provjeru valjanosti. Pretplata se naplaćuje periodično za održavanje tržišta.
Kako kompanije koriste NFT tržište
Fotografije digitalnog umjetnika Beeplea “Svakodnevni: Prvih 5.000 dana” daleko su najpopularniji NFT. Aukcijska kuća “Christie’s” prodala ih je na aukciji za više od 69 miliona dolara.
Naime, ser Tim Berners Li izumio je World Wide Web 1989. godine, a 30 godina kasnije prodao je originalnih 9.555 linija izvornog koda kao NFT za čak 5,4 miliona dolara.
Teniserka Oleksandra Oliinikova, koja nastupa pod hrvatskom zastavom, prodala je na aukciji mali dio s犀利士
voje ruke kao NFT za više od 5.000 dolara. On daje pravo vlasniku da tetovira šta god želi na malom dijelu njene ruke.
“GourmetNFT” nastao je kao tržište koje omogućava profesionalnim i domaćim kuvarima da učitaju svoje recepte na blockchain i prodaju ih kao NFT. Pri stvaranju NFT-a limit je jedino vaša mašta.
Kompanije mogu koristiti NFT za povećanje prepoznatljivosti svojih robnih marki tako što se bolje povezuju s kupcima i obožavaocima nudeći im pristup ekskluzivnim ponudama i priliku za dobijanje nagrada.
Neki od jednostavnih načina mogu biti sljedeći
Izdavanje jednokratnih promotivnih alata za jednokratnu upotrebu: kupona, promotivnih popusta, ulaznica za događaje i slično. Blockchain kodovi ili QR kodovi služe kao sredstva za pristup/popust koji se ne mogu kopirati, zaštićeni od neovlaštenog pristupa.
Digitalna NFT kartica vjernosti
nakon što se korisnici prijave, preuzimaju ga na svoj mobilni uređaj. Svaki put kada posjete kompaniju, skeniraju NFT kod vjernosti kako bi prikupili bodove. Na određenim pragovima mogu se ponuditi nagrade, popusti ili blockchain tokeni koji će se koristiti u trgovini.
NFT kampanja kao alternativa finansiranju
donatori mogu pratiti novac, koji se izdaje samo ako se postignu prekretnice koje su određene pametnim ugovorima uspostavljenim na početku kampanje.
Virtuelna trgovina vodeća metaverse kompanija “Decentraland” tokenizirala je sve u svojoj igri, od korisničkih imena i nosivih uređaja do nekretnina.
“Sotheby’s”, jedna od najvećih svjetskih aukcijskih kuća likovne umjetnosti, otvorila je svoju vodeću lokaciju metaverse u Voltaire Art Districtu ranije ove godine.
Zemljišni blok je sam po sebi NFT, a igrači “Decentralanda” mogu odlutati u galeriju kako bi istražili NFTove koje imaju za prodaju.
Šta je blockchain
Riječ je o podatkovnim blokovima koji su povezani u jednosmjerni lanac, i u kojem svaka nova karika, odnosno blok, zavisi od vrijednosti prve starije karike. Kako to obično biva u informatici kad je nužna sigurnost i određen nivo privatnosti, povezivanje blokova u lanac temeljeno je na kriptografiji.
Iako se prvi naučni radovi na temu kriptografski povezanih blokova podataka pojavljuju još početkom devedesetih godina prošlog vijeka, blockchain kakav poznajemo danas, opisan je i definisan 2008. godine.
Tada je “neko” pod pseudonimom Satoshi Nakamoto podigao webstranicu bitcoin.org i na njoj objavio rad u obliku PDF-a, pod imenom “Bitcoin: A PeertoPeer Electronic Cash System”. Link na rad iste je godine odaslan na jednu od mailing lista popularnih među kriptografima, gdje je izazvao popriličan interes.
Bez koncepta blockchaina ne bi postojala kriptovaluta bitcoin, niti jedna druga novija kriptovaluta. Naime, blockchain rješava problem stvaranja distribuirane baze podataka, bez potrebe za korištenjem posebnog entiteta koji će nadzirati transakcije.
2.9 miliona dolara za prvi tvit
Kad je krenulo ludilo s prodajom nefizičkih stvari i memorabilija u digitalnom obliku pod nazivom NFT (nezamjenjivi token), frcali su milioni dolara nadobudnih bogataša nove generacije kako bi u digitalnom obliku postali ekskluzivni vlasnici raznih virtuelnih umjetnina i digitalnih znamenitosti.
Jedan od najrazvikanijih slučajeva bila je prodaja prvog tvita osnivača Twittera Džeka Dorsija. On je u humanitarne svrhe odlučio da proda svoj NFT prošle godine, odnosno poruku koju je uputio 26. marta 2006. sadržaja “just setting up my twttr”, i postigao prilično nevjerovatnu cijenu od 2,9 miliona dolara.
