Katolici u Bosni i Hercegovini, kao i kršćani diljem svijeta, danas proslavljaju Božić, najradosniji kršćanski blagdan kojim se obilježava rođenje Isusa Krista.
Božić se od davnina slavi kao jedinstveni događaj rođenja Boga-čovjeka na zemlji. Sama riječ Božić umanjenica je riječi Bog i prvotni naziv djeteta Isusa, koji je kasnije prenesen i na blagdan njegova rođenja. Lingvisti ističu da naziv nosi umilna značenja poput blagi, dobri i bliski Bog – Bog koji je dostupan i pristupačan čovjeku. Teolozi podsjećaju kako je za vjernike Božić dan kada se sam Bog utjelovio.
Kršćanski filozof Aurelije Augustin smatrao je da se u Božiću “Bog počovječio kako bi se čovjek mogao pobožanstveniti”, naglašavajući dubinu otajstva ovog blagdana.
Božić je u svojoj srži biblijski događaj. Od 5. stoljeća na sam blagdan slave se tri svete mise: polnoćka, jutarnja ili pastirska misa te poldanjica. Polnoćka donosi evanđeoska čitanja o povijesnim okolnostima Kristova rođenja, jutarnja misa govori o navještaju pastirima, dok se u dnevnoj misi naglašava božanski karakter Isusa riječima: “U početku bijaše Riječ”.
Biblijska poruka Božića je trodijelna: slava Bogu na visinama, mir na zemlji i Božja naklonost ljudima. Kao kršćanski blagdan, Božić se u svakom narodu obilježava na poseban način te je važan dio etnografske i kulturne baštine.
U krajevima gdje žive Hrvati božićna priprava u nekim sredinama započinje već na blagdan svete Katarine, 25. novembra, i traje mjesec dana. Advent ili došašće vrijeme je pripreme za rođenje Isusa Krista i sastoji se od četiri tjedna koji simboliziraju razdoblje iščekivanja Spasitelja.
Otajstvo Božića snažno je prisutno i u književnosti, umjetnosti, narodnim običajima i božićnim pjesmama. Božićni običaji doprinose zbližavanju ljudi kroz čestitanja, darivanje, pomirenje i jačanje obiteljskih veza. Božićne pjesme odišu radošću i često su prepjev evanđeoskih poruka, slaveći rođenje Bogočovjeka, opjevanog kao Mladi Kralj rođen od Djevice Marije.
Nakon Božića, kršćani obilježavaju blagdane svetog Stjepana Prvomučenika, svetog Ivana te Nevine dječice ili Mladenaca, čime se nastavlja božićno liturgijsko vrijeme.
