Kazaz za TVSA: Rusiji je ključni interes destabilizacija BiH

Hoće li izmjene Izbornog zakona koje je nametnuo Schmidt rezultirati integritetom izbornog procesa ili novom političkom krizom? Podrška Schmidtu iz Sjedinjenih Američkih Država, oštre kritike iz Evropske unije – šta nas očekuje otvaranjem pregovora s Evropskom unijom? O ovome, ali i drugim temama koje su obilježile Sedmicu iza nas, razgovarali smo s prof. dr. Enverom Kazazom.

Euforija oko otvaranja pregovora s Bosnom i Hercegovinom kratko je trajala. Odmah nakon što je visoki predstavnik u BiH, Christian Schmidt iskoristio bonske ovlasti, nametnuo tehničke izmjene Izbornog zakona, uslijedila je i nova politička kriza. Kazaz je ranije kazao da je Schmidtova odluka došla u nevrijeme, evo kako to pojašnjava.

-Imao sam interne informacije da je Dodik bio pristao na tehničke izmjene Izbornog zakona koje su bile dogovorene 99% u Parlamentu BiH, a to je kasnije potvrdilo i saopštenje Trojke, kao i intervju gospodina Nermina Nikšića u Dnevniku Federalne televizije. Mislim da je gospodin Schmidt uranio, trebao je ostaviti sedam dana, pa onda nametnuti ovaj Izborni zakon jer su Trojka, SNSD i HDZ bili pred donošenjem izmjena Izbornog zakona. Cijeli posao je zapravo kočio HDZ jer je povezivao tehničke izmjene Izbornog zakona s načinom izbora članova Predsjedništva. Međutim, Schmidt je ostavio dovoljno vremena političkim partijama da se one dogovore – istakao je prof. dr. Enver Kazaz u Sedmici iza nas.

-Mislim da je tu ključna stvar, sukob između Schmidta i Dodika koji nije samo lični sukob, nego jedan ozbiljniji sukob između zapadnih zemalja, naročito SAD-a i ruskog utjecaja u Bosni i Hercegovini koji je ogroman, zapravo najveći u Evropi. Mi moramo imati u vidu da su političari iz RS-a svako malo kod Putina ili nekog drugog u Rusiji. Rusiji je ključni interes destabilizacija Bosne i Hercegovine – pojašnjava Kazaz.

Dodao je i da je njegova teza sljedeće: “Ako ne bi zbog Izbornog zakona, onda bi zbog nekog drugog zakona bio zakočen evropski put BiH u interesu Rusije“.

-Što se tiče samog Schmidta, njegove tehničke izmjene Izbornog zakona važe za petnaest opština u BiH, a Izborni zakon stupa na snagu 2026. godine. On je ostavio rok političarima do 19. aprila da se dogovore – to je sve vrlo razumno, ali Dodik bi kad bi priznao tehničke izmjene Izbornog zakona, on bi time priznao i Schmidta, a samim tim Dodik bi odstupio od onoga što je očigledno obećao Rusiji – istakao je Enver Kazaz.

To bi značilo, pojašnjava, da “Dodik nepriznavanjem Schmidta drži Bosnu i Hercegovinu u nekoj vrsti talačke krize u interesu Rusije i da on pritišće Evropsku uniju u nekoj vrsti, metaforički rečeno, mekog trbuha Evrope“.

-Ogromni su interesi velikih sila, Sjedinjene Američke Države moraju dobiti neki veliki rezultat na Balkanu zbog narednih izbora. Gubi se praktički ili će biti neriješen – vrlo je neizvjesna ratna situacija u Ukrajini, Izrael vrši genocid u Gazi i Sjedinjene Američke Države su posvećene tom žarištu, a naravno to žarište nepopularno je za Bajdenovu administraciju jer se pokazuje da ona ne vodi računa u dovoljnoj mjeri o ljudskim životima. Trijumfovali su ulaskom nekih zemalja u NATO pakt i sad bi BiH trebala da bude očišćena od ruskog uticaja – kazao je prof. dr. Enver Kazaz.

Pojašnjava i da Dodik ne pristaje na tehničke izmjene Izbornog zakona jer bi ga to koštalo oreola junačine, heroja, hajdučine, jednog svađalačkog političara, te da će namjerno dizati tenzije.

Čitavu emisiju Sedmica iza nas, pogledajte u videu.

www.tvsa.ba

Objavi oglas za posao
MOŽDA VAS ZANIMA
DRUGI UPRAVO ČITAJU