Toplotni talas koji je pogodio Evropu s temperaturama do 40 stepeni Celzija jasan je dokaz klimatskih promjena, poručila je čileanska ministrica zaštite okoliša Carolina Schmidt u četvrtak na kraju konferencije na kojoj se pripremao novi UN-ov summit o klimi.
“Širom svijeta vidimo utjecaj klimatskih promjena. To nije nešto što će se dogoditi za sto ili više godina, to je nešto što vidimo upravo sada”, kazala je Carolina Schmidt, koja će predsjedati UN-ovim summitom u Santiagu u decembru.
“Svi se trebamo promijeniti. To nije nešto što se tiče samo vlasti. I ja mislim da je veliki broj ljudi na to spreman jer vide kako klimatske promjene utječu na njihov život. Sjetite se svih nedavnih toplotnih talasa”, dodala je Schmidt na konferenciji u Bonnu.
Očekuje se da će se toplotni talas koji utiče na veći dio Evrope dodatno intenzivirati – posebno u Francuskoj, Španiji i Švicarskoju – koje očekuju temperature iznad 40C kasnije u četvrtak.
U srijedu su Njemačka, Poljska i Češka zabilježile rekordne temperature za juni mjesec. Meteorolozi kažu da je za sve odgovoran vrući zrak iz sjeverne Afrike.
Očekuje se da će se toplina još više povećati u mnogim zemljama u naredna tri dana, upozoravaju meteorolozi.
U Španiji, 11 provincija na istoku i centru imaće temperaturu iznad 40C.
U dijelovima sjeveroistoka, u petak mogu doseći 45C.
Stotine vatrogasaca pokušavaju staviti pod kontrolu požar u sjeveroistočnoj Španiji koji je zahvatio 5.500 hektara i zbog kojeg su evakuisane 53 osobe.
Jedinica španske vojske sa 120 specijalaca pridružila se lokalnim vatrogascima, koji su tokom noći pokušavali kontrolisati požar koji bjesni na teškom brdovitom terenu u blizini rijeke Ebro.
Regionalni ministar unutrašnjih poslova Miquel Buch u četvrtak je rekao da je najgorim požarom u posljednjih 20 godina u Kataloniji ugrožena površina od 20.000 hektara. Dodao je da vlasti sumnjaju da je uzrok požara nepropisno skladištenje đubriva.
Vatrogasci su saopštili da očekuju kako će visoke temperature i pad vlažnosti vazduha dodatno rasplamsati požar.
U Italiji su zdravstveni zvaničnici izdali najviši nivo upozorenja za nekoliko gradova, uključujući Rim.
Cijela Francuska – gdje je 2003. godine toplotni val uzrokovao smrt za oko 15.000 smrtnih slučajeva – sada je na narančastom upozorenju, drugom najvišem nivou upozorenja, a mnogi gradovi su poduzeli mjere kako bi riješili posljedice topline.
U Parizu su postavljene fontane i prskalice priključene na hidrante. Neke škole su odgodile važne ispite, pa čak i zatvorile.
U Toulouseu, gdje se očekuje da temperature dosegnu 41C u četvrtak, dobrotvorne organizacije dijele vodu beskućnicima.
Toplina takođe utiče na francusku zatvorsku populaciju, njih od 72.000. François Bes, nadzornik zatvora, izjavio je za BFMTV da su mnogi zatočenici svoje ćelije opisali kao “peći”.
“Nemoguće je napraviti propuh jer po definiciji zatvorenici ne mogu otvoriti vrata”, izjavio je on.
Temperature su rasle posljednjih dana. U srijedu, Coschenu u Brandenburgu dostigla je vrhunac na 38.6C – novi njemački rekord za juni.
Radzyn u Poljskoj i Doksany u Češkoj su također zabilježili nove rekorde, sa temperaturama 38.2C i 38.9C.
Čak i u alpskim predjelima na visokim nadmorskim visinama, je na nekim mjestima temperatura dosegla 30C. Dijelovi Austrije su u srijedu zabilježili svoje lokalne najviše temperature.
Švicarski gradovi Ženeva, Bern i Zurich predviđaju da će dosegnuti rekordne temperature od 39C ili 40C.
Odajući počast prosvjednom pokretu Grete Thunberg “Petak za budućnost”, kojima je cilj upozoriti političare i pozvati na djelovanje, Schmidt je poručila: “Prosvjed tih mladih ljudi vrlo je važan jer potiče vlasti na djelovanje. Moramo im na tome biti zahvalni. A taj poziv na djelovanje upućen je baš svima.”
Konferencija u Bonnu nastavak je prošlogodišnjeg UN-ovog summita u poljskim Katowicama, gdje su predstavnici izradili pravilnik o financiranju Pariškog klimatskog sporazuma, jednog od značajnijih dogovora o klimi izrađenog 2015. godine koji je na snagu stupio godinu dana poslije.
Među kontroverznijim tačkama dnevnog reda u Bonnu bili su i takozvani “trgovinski mehanizmi” koji omogućuju državama financiranje mjera u drugim zemljama, dok se istovremeno na svojem teritoriju manje bore protiv klimatskih promjena, prenosi federalna.ba
