-2.3 C
Sarajevo
Nedjelja, 23 siječnja, 2022
Još

    Memorijalni centar Srebrenica i BIRN BiH predstavili prve rezultate projekta oralne historije

    Memorijalni centar Srebrenica i Balkanska istraživačka mreža Bosne i
    Hercegovine (BIRN BiH) predstavili su dio svjedočanstava ljudi koji su
    preživjeli srebrenički genocid u sklopu projekta “Životi iza polja smrti”.


    Hasan Hasanović iz Memorijalnog centra Srebrenica upućuje na iznimnu
    važnost projekta, posebno imajući u vidu da će usmena historija biti
    dostupna u arhivu ove institucije za sve istraživače iz cijelog svijeta.

    “U dvadesetominutnom videu preživjeli govore o prijeratnom životu u
    Srebrenici, ali i o onome što je uslijedilo nakon početka rata. Prisjećaju
    se gladi, zločina koji su se dešavali prije pada Srebrenice, života u ovom
    gradu tokom rata, proglašenja Srebrenice zaštićenom zonom Ujedinjenih
    nacija, pada Srebrenice i rastanka sa svojim najmilijim, nakon čega je
    uslijedio odlazak sa ovog područja kroz šume ili iz Potočara”, pojašnjava
    Hasanović.

    - Oglašavanje -

    U videu možemo saznati više i o iskustvu traganja za članovima porodice
    koji nisu preživjeli izlazak iz Srebrenice, ali i o tome šta znači još
    uvijek tragati i razmišljati o posljednjim trenucima svojih voljenih.

    “Ta neizvjesnost, to razmišljanje. To kad dođe noć, pa se sjetim toga, tu
    noć neću zaspati. A stotinu misli mi dođe i stotinu varijanti šta je moglo
    da bude i pitanja bez odgovora. I dan-danas se pitam je li moj Samir imao
    strah pred smrt, je li ga bolilo, je li umro odmah od tih pogodaka, da ga
    nisu živog raskomadali”, rekla je prilikom svog svjedočanstva Kada Hodić, čiji
    sin Samir je ubijen u genocidu.

    U sklopu projekta “Životi iza polja smrti” Memorijalni centar Potočari i
    BIRN BiH snimaju svjedočanstva 100 osoba koje su preživjele genocid u
    Srebrenici. Ovo je prvi put da se svjedočanstva snimaju po posebno
    razvijenoj metodologiji oralne historije, koja za cilj ima sačuvati
    sjećanja preživjelih na život prijeratne Srebrenice, kao i zabilježiti
    njihova iskustva tokom i nakon pada enklave i genocida.

    “Ako mi ne zapamtimo, ne zapišemo, ne snimimo to iskustvo, buduće
    generacije neće iz čega moći da uče. I to je suština svega. Ko će govoriti
    ako mi nećemo – oni koji su preživjeli”, dodaje  Hasanović.

    U prvoj fazi projekta je na lokacijama u Srebrenici, Tuzli i Sarajevu
    snimljeno 30 svjedočenja osoba koje su preživjele genocid, te koje su
    poklonile Memorijalnom centru predmete koje su imale uz sebe prilikom
    napuštanja Srebrenice ili predmete koji su pripadali njihovim najmilijim
    koji nisu preživjeli.

    “Naši sagovornici smatraju da je jako važno da ispričaju svoje lične priče
    i predaju ove predmete kako bi se očuvali u budućnosti, kako bi što veći
    broj ljudi znao šta se njima lično desilo, ali i njihovim voljenim. Na ovaj
    način oni čuvaju od zaborava jednu od najvećih tragedija u modernoj
    ljudskoj historiji”, kaže Lamija Grebo, novinarka BIRN-a BiH.

    Krajnji cilj projekta, koji finansira Vlada Kraljevine Holandije, jeste
    snimiti 100 svjedočenja, a zatim odabrati 20 priča koje će se koristiti
    zajedno s ličnim predmetima i predstaviti kroz stalnu izložbu u
    Memorijalnom centru.

    Koliko je koristan ovaj tekst?

    Prosjek ocjena / 5. Broj glasova:

    Članak još nema ocjena. Neka tvoja bude prva!

    Žao nam je što vam se članak nije svidio. Trudimo se da budemo bolji!

    Pomozite nam da unaprijedimo sadržaje!

    Recite nam kako možemo poboljšati sajt?

    DRUGI UPRAVO ČITAJU
    spot_img
    TRENUTNO POPULARNO