PROBLEM – PORAST KOLIČINE UGLJENDIOKSIDA U ATMOSFERI
Nivo ugljendioksida (CO₂) raste od industrijske revolucije i sada je na najvišem nivou u zadnjih četiri miliona godina. Stopa porasta je još upečatljivija – najbrža u 66 miliona godina – pri čemu naučnici tvrde da se nalazimo na “nemjerljivom teritoriju”.
Atmosferski CO₂
UZROK – IZGARANJE FOSILNIH GORIVA
Milijarde tona ugljendioksida godišnje se pošalje u atmosferu izgaranjem ugljena, nafte i plina. Nema znakova naglog opadanja ovih emisija, što je zapravo i potrebno.
Emisija CO₂ uzrokovana izgaranjem fosilnih goriva
UZROK – UNIŠTAVANJE ŠUMA
Sječa šuma za drvo, stoku, soju i palmino ulje uveliko doprinosi emisijama ugljendioksida. To je također i glavni uzrok uništavanja divljih životinja na Zemlji.
Prosječni godišnji gubitak u milionima hektara prije i nakon Deklaracije o šumama iz New Yorka (2014.)
POSLJEDICA – PORAST TEMPERATURE NA GLOBALNOM NIVOU
Prosječna temperatura na planeti počela se neprestano povećavati prije dva vijeka, ali je od Drugog svjetskog rata uzletjela, kako su rasli potrošnja i stanovništvo. Globalno zagrijavanje znači da ima više energije u atmosferi, što ekstremne vremenske događaje čini češćim i intenzivnijim.
Globalna temperatura izražena u Celzijevim stepenima, u odnosu na prosjek 1961. – 1990.
POSLJEDICA – TOPLJENJE LEDA NA GRENLANDU
Samo Grenland sada gubi gotovo četiri bilijuna tona leda godišnje. Planinski lanac od Himalaje do Anda i Alpa također gubi led naglo kako se ledenjaci smanjuju. Trećina leda Himalaja i Hindu Kush već je osuđena na propast.
Topljenje leda na Grenlandu
POSLJEDICA – PORAST NIVOA MORA
Nivo mora neumoljivo raste kako se led na kopnu topi i topliji okeani šire. Razina mora sporo reagira na globalno zagrijavanje, tako da čak i ako porast temperature bude ograničen na 2C, jedna od pet osoba na svijetu na kraju će vidjeti svoje gradove potopljene, od New Yorka do Londona i Šangaja.
Porast nivoa mora
POSLJEDICA – SMANJUJE SE ARKTIČKI MORSKI LED
Dok zagrijavanje topi morski led, otkrivena tamnija voda apsorbira više sunčeve topline, izazivajući više zagrijavanja – jedan od primjera začaranih krugova u klimatskom sistemu. Naučnici smatraju da su promjene na Arktiku možda odgovorne za pogoršane toplotne valove i poplave u Euroaziji i Sjevernoj Americi.
Artički morski led
NASUPROT TOME – VJETRO I SOLARNA ENERGIJA JAČAJU
Ogromnim padovima troškova došlo je do toga da obnovljiva energija postaje najjeftinija energija na mnogim mjestima, a predviđa se nastavak implementacije. Analitičari takođe očekuju pad upotrebe uglja. Ali još je potrebno mnogo aktivnosti vlade kako bi se dostigao potreban obujam i riješili teški problemi poput zrakoplovstva i poljoprivrede.
Vjetro i solarna energija u odnosu na snagu uglja
ELEKTRIČNA VOZILA
Globalni vozni park električnih automobila i kombija i dalje je mali u usporedbi s pogonom na fosilna goriva. Ali prodaja raste vrlo brzo. Električni automobili jeftiniji su za vožnju, što sugerira da će postati glavni.
Kumulativna prodaja akumulatorskih i plug-in hibridnih automobila, kombija, lakih kamiona.
TROŠKOVI BATERIJE
Obnovljiva energija je isprekidana, ovisno o tome kada sunce sja ili vjetar puše. Dakle, skladištenje je od vitalne važnosti, a troškovi baterija se smanjuju. Ali bit će potrebne i druge tehnologije, poput stvaranja vodika.
Trošak litijum-jonske baterije
federalna.ba/TheGuardian
