Sindrom slomljenog srca je vrlo romantičan naziv, međutim, ovo je ustvari vrlo ozbiljan sindom koji je često izazvan stresnim situacijama ili ekstremnim situacijama koje izaziva, naprimjer, smrt voljene osobe. Osobe s ovim sindromom mogu osjetiti iznenadnu bol u prsima ili misliti da imaju srčani udar.
Takotsubo kardiomiopatija je bolest koja se javlja širom svijeta, a prvi put je opisana u Japanu kao sindrom prolazne disfunkcije lijeve srčane komore s kliničkom slikom akutno nastale boli u prsima, EKG promjenama i laboratorijskim biljezima povrede srčanog mišića, koji su upućivali na razvoj srčanog infarkta.
Naziv “takotsubo” dolazi od japanske riječi takotsubo, što znači “zamka hobotnice”, jer lijeva komora srca poprima oblik koji nalikuje zamci hobotnice.
Simptomi i uzrok slomljenog srca
Pacijenti koji imaju sindrom slomljenog srca vrlo često imaju simptome srčanog udara, akutnu bol u prsima, elektrokardiogram s karakterističnim promjenama i otpuštanje enzima povezanih s uobičajenim srčanim bolestima.
“Sindrom slomljenog srca je sindrom vrlo romantičnog naziva, a u stvari je vrlo ozbiljan sindrom. Poznat je još pod imenom Takotsubo kardiomiopatija ili stresna kardiomiopatija. Sindrom slomljenog srca zahvata dio srca, tačnije vrh srca, privremeno narušavajući normalnu funkciju srčanog mišića”, objašnjava nam specijalista interne medicine dr. Sanela Rošić-Ramić.
Takotsubo sindrom ili stresom izazvana kardiomiopatija uglavnom pogađa žene u postmenopauzi iz razloga što ih tada estrogen više ne štiti. U osamdeset posto slučajeva ovaj je sindom povezan s jakim emocionalnim stresom koji se odražava na stvarno fizičko stanje srca. Najčešći uzrok je gubitak voljene osobe, kroz smrt, razvod, izdaja, prekid veze ili nevjera. Tek u rjeđim slučajevima posljedica može biti prevelika sreća.
“Tačan uzrok ovog sindroma nije jasan. Smatra se da nalet hormona stresa, poput adrenalina, može privremeno oštetiti srca nekih ljudi. Obično ovom sindromu prethodi intenzivani fizički ili emocionalni događaj, a i neki lijekovi, naročito ilegalni stimulansi poput metamfetamina i kokaina”, kazala je Rošić-Ramić.
Dodaje da osim toga postoje i određeni faktori rizika, a to su spol (žene češće imaju ovaj sindrom od muškaraca), dob (osobe starije od 50 godina), ali i historija neuroloških oboljenja prenosi klix.
“Uobičajeni simptomi slomljenog srca su: bol u grudima, kratkoća daha, ponekad osjećaj ubrzanog ili nepravilnog rada srca. Kako svaki dugotrajni ili trajni bol u grudima može biti znak srčanog udara, važno je takve tegobe ozbiljno shvatiti te se odmah javiti ljekaru (pozvati hitnu pomoć)”, savjetuje nam.
Liječenje slomljenog srca
Liječenje sindroma slomljenog srca ovisi o tome da li pacijent ima zastoj srca ili akutnu hipotenziju i šok. Iako još uvijek ne postoje tačno određeni lijekovi za ove slučajeve, mnogi ljekari koriste lijekove kojima se liječi srčani zastoj i pospješuju srčane kontrakcije.
No, kako nam objašnjava Rošić-Ramić, samo u rijetkim slučajevima sindrom slomljenog srca je fatalan, jer srčani mišić obično zacjeljuje u roku od dvije do četiri sedmice, a većina ljudi se u potpunosti oporavi u roku od dva mjeseca.
Iako su medicinski tretmani važni za rješavanje akutnih simptoma takotsubo kardiomiopatije, daljnje liječenje uključuje promjenu načina života. Važno je da pojedinac ostane fizički zdrav, dok uči i koristi metode za upravljanje stresom i da se nosi s budućim teškim situacijama.
