-1.1 C
Sarajevo
Subota, 28 siječnja, 2023

Suad Arnautović za Oslobođenje i o izborima u Travniku

Dr. Suad Arnautović, član Centralne izborne komisije BiH, u intervjuu za Oslobođenje Vildani Selimbegović, govori o Srebrenici, Travniku, Ilijašu i našem izbornom sistemu koji je diskriminatoran, objašnjava šta treba mijenjati i ko i zašto vodi žestoku kampanju protiv CIK-a

Sadržaj

Dugogodišnji član Centralne izborne komisije BiH otvoreno i argumentirano govori za naš list o žestokoj kampanji koja se vodi protiv CIK-a, ali i odgovara na najzanimljivija pitanja o lokalnim izborima. Ekskluzivno otkriva da je CIK s Delegacijom EU radio na prijedlogu konkretnih rješenja koja bi omogućila da u realnom vremenu, odnosno u istom trenutku kada se rezultati unesu sa svakog od gotovo 6.000 biračkih mjesta u BiH, te rezultate imamo i u našem Glavnom centru za brojanje u Sarajevu. S tom tehnologijom rezultati bi bili do 22 sata na izborni dan. Sada su na potezu parlamentarci, kaže dr. Suad Arnautović i razotkriva slučaj Travnik u kome je na sam izborni dan kandidat SDA za načelnika Mirsad Peco umro od zaraze koronom: “U svojoj politikantskoj ostrašćenosti, s ciljem opravdanja svoga političkog zahtjeva da se gubitnik proglasi pobjednikom, neki zvaničnici i komentatori su pokušali spojiti dva antonima, dva suprotna, nespojiva sistema: većinski i proporcionalni, što nije ništa drugo do oksimoron. Kao voda i ulje”.
– CIKBiH će provesti proceduru utvrđivanja i potvrđivanja rezultata izbora, te nakon pravosnažnosti sudskih odluka pristupiti proceduri dodjele mandata izabranom kandidatu. Pošto se mandat fizički, usljed više sile, neće moći dodijeliti pobjedniku, CIKBiH će to konstatirati i donijeti odluku o raspisivanju prijevremenih izbora za načelnika Općine Travnik, najavljuje dr. Arnautović. 

Zbog izbora u Srebrenici je intervenirala i SIPA, a još od izbornog dana jasno je da CIK ima puno posla upravo u ovoj opštini kako zbog domaćih i susjeda, tako i zbog kašnjenja pošte. Šta dalje?

– Nažalost, u ovoj osnovnoj izbornoj jedinici, pored još nekih, došlo je do više povreda pravila izbornog procesa i povreda biračkog prava. O tome je CIKBiH upoznat iz nekoliko službenih izvora. Iz dokumentacije kojom raspolažemo, odnosno iz stanja spisa nepobitno je da je u ovom konkretnom slučaju došlo do takvih povreda pravila izbornog procesa da to obvezuje CIKBiH da pravovremeno, na bazi utvrđenih činjenica i Zakonom utvrđene prvostepene nadležnosti, donese adekvatnu odluku.

  Pobjednica Festivala “Majski cvijet” u Tuzli je Džejna Hadžić

Prvi dobija mjesto

Što se tiče aktivnosti Tužilaštva BiH i Agencije za istrage i zaštitu BiH, mi pozdravljamo tu aktivnost i nadamo se da će se ona proširiti i po vertikali i po horizontali, uključivo i daleko više procesuiranih slučajeva u nadležnosti MUP-a Republike Srpske, federalnog i kantonalnih ministarstava unutarnjih poslova, a da će uslijediti i zahtjevi za međunarodnu pravnu pomoć. Javnosti je poznato da smo mi inicirali niz sastanaka s nadležnim tužilaštvima, da su ti sastanci bili vrlo uspješni i da je opći zaključak da je neophodna daleko veća međuinstitucionalna saradnja u pogledu sprečavanja izbornih zloupotreba, tj. daleko veća involviranost tužilaštava i policijskih agencija u procesuiranju krivičnih djela iz oblasti izbornih prevara i srodnih krivičnih djela.

Pobornik sam održavanja izbora svake četiri godine, s tim da bi lokalne izbore trebalo održavati prve nedjelje u aprilu, a opće prve nedjelje u oktobru
U daljim naporima CIKBiH ne smije dozvoliti da se konvalidiraju rezultati izbora u onim sredinama u kojima postoje nepobitni dokazi da su ti rezultati plodovi otrovnog stabla, tj. ostvareni na nezakonit, pravno nevaljan način. Mi ne smijemo pravno osnažiti npr. rezultate s onih biračkih mjesta za koja imamo dokaze da se identitet birača utvrđivao na osnovu nevažećih osobnih isprava, tj. na način suprotan proceduri propisanoj u članu 5.12 Izbornog zakona BiH. A to znači da se može priznati glas samo ako je birač glasao s važećom osobnom kartom izdatom u Bosni i Hercegovini, važećim BH pasošem i važećom vozačkom dozvolom izdatom u BiH.

U Travniku je SDA-ov kandidat za načelnika Mirsad Peco umro od korone u samo izborno jutro i opet dobio najviše glasova. Nažalost, u međuvremenu je umro i SBB-ov kandidat Elvedin Kanafija, iz HDZ-a BiH su u jednom trenutku očekivali da će njihov kandidat kao drugoplasirani dobiti mandat, a CIK je najavio da će tražiti stav Venecijanske komisije. S obzirom na to da su direktni izbori i da je do sada bila praksa da se u slučaju smrti načelnika izbori ponavljaju, možete li nam objasniti slučaj Travnik i njegov rasplet?

– Zbog nedorečenosti izbornog zakonodavstva u Bosni i Hercegovini, mi smo u vezi s tim pitanjem željeli čuti iskustva naših prijatelja koji komparativno analiziraju izborne sisteme širom svijeta. Dobili smo mišljenja i preporuke OSCE/ODIHR-a iz Varšave i IFES-a iz Washingtona. To će nam biti dovoljno da, uz naše tumačenje izbornog zakonodavstva, donesemo odgovarajuću odluku, koja će vjerovatno biti podložna sudskom preispitivanju. Međutim, želio bih naglasiti da su me iznenadili neki laički, nestručni i dosta ispolitizirani komentari koje smo mogli čuti povodom ovoga nemilog događaja. U svojoj politikantskoj ostrašćenosti, s ciljem opravdanja svoga političkog zahtjeva da se gubitnik proglasi pobjednikom, neki zvaničnici i komentatori su pokušali spojiti dva antonima, dva suprotna, nespojiva sistema: većinski i proporcionalni, što nije ništa drugo do oksimoron. Kao voda i ulje. Mi smo prema proporcionalnom izbornom sistemu dužni, shodno utvrđenim pozitivnim zakonskim rješenjima, dodijeliti mandat sljedećem kandidatu na zatvorenoj, neblokiranoj listi. I to radimo od stupanja stalnog Izbornog zakona BiH na snagu. Taj sistem važi za stranačke liste za općinska i gradska vijeća i za zakonodavna tijela na višim nivoima vlasti. Ali u izboru općinskog načelnika na snazi je sistem relativne većine, “prvi dobija mjesto” (First-Past-the-Post voting). I po tom sistemu pobjednik je kandidat s najviše osvojenih glasova. CIKBiH će provesti proceduru utvrđivanja i potvrđivanja rezultata izbora te nakon pravosnažnosti sudskih odluka pristupiti proceduri dodjele mandata izabranom kandidatu. Pošto se mandat fizički, usljed više sile, neće moći dodijeliti pobjedniku, CIKBiH će to konstatirati i donijeti odluku o raspisivanju prijevremenih izbora za načelnika Općine Travnik. Mandat tako izabranog načelnika Općine Travnik će trajati do isteka mandata načelnika i gradonačelnika izabranih na redovnim izborima 15. 11. i 20. 12. ove godine.

U Ilijašu je nikad tješnja utrka. Možete li nam objasniti fenomen koji sigurno mnoge zanima – kada će CIK, poput političkih stranaka, imati maltene uživo brojanje?

– Vjerovali ili ne, ali na to pitanje odgovaram od 2004. godine i odgovor je gotovo uvijek isti: kada se to politički odobri, kada se dosegne politička volja za promjenama. A to znači kada se izmijeni izborno zakonodavstvo i osigura neophodan budžet za uvođenje novih tehnologija u izborni proces. Ekskluzivno vam saopćavam da smo u petak, 13. 11. ove godine, dakle, dva dana prije dana izbora, dostavili u Parlamentarnu skupštinu BiH dokumente pod nazivom Strategija i Akcioni plan za poboljšanje integriteta, transparentnosti i efikasnosti izbornog procesa u Bosni i Hercegovini, na kojim smo radili 15 mjeseci i koje smo pripremili uz financijsku pomoć Delegacije Europske unije u BiH “tešku” 300.000 eura i uz angažman jedne svjetski prepoznate kompanije iz Španije. U tim dokumentima su navedena i predložena konkretna rješenja koja bi omogućila da u realnom vremenu, odnosno u istom trenutku kada se rezultati unesu sa svakog od gotovo 6.000 biračkih mjesta u BiH, te rezultate imamo i u našem Glavnom centru za brojanje u Sarajevu. S tom tehnologijom rezultati bi bili do 22 sata na izborni dan. Sada su na potezu parlamentarci. Ako žele da nove tehnologije budu primijenjene na izborima 2022. godine, moraju djelovati veoma brzo i to adekvatnim zakonodavstvom i adekvatnim budžetom. Ali da ne zaboravimo, mi ćemo i rezultate i ovih izbora potvrditi u onom roku koji je propisan Izbornim zakonom BiH.

  Pomoć BiH / Stižu gotova jela, čizme, deke, prekrivači...

Vjerovatno je ovo trebalo biti prvo pitanje, ali došlo je na red: kako ocjenjujete ovogodišnje lokalne izbore s obzirom na to da se čini da je ove sezone ipak bilo najmanje prigovora na neregularnosti, ali i sada je CIK, doima se, dosta ažurnije reagirao?

– U odgovoru na vaše pitanje biću slobodan da parafraziram našeg velikog filozofa i državnika: “U situaciji kakva jest, u svijetu kakav jest, bolji izbori se nisu mogli postići”. Naime, javnosti je poznato da su dvije vladajuće stranke, nezadovoljne izborom sadašnjeg saziva CIKBiH, upotrijebile ogromnu moć koju nedvojbeno imaju da osujete svaki korak ovog saziva CIKBiH, dok istovremeno ne odbijaju preuzeti certifikate koje smo im dodijelili, preuzeti mandate u Vijeću ministara BiH, za čiji izbor smo vršili provjeru i dali saglasnost za imenovanje te učestvovati na izborima koje smo mi raspisali, što je samo po sebi contradictio in adiecto. Podsjećam na to da su te stranke prvo osporile, a i dan-danas osporavaju, evo, čak, i pred Vijećem sigurnosti UN-a, izbor članova CIKBiH. Iako su svjesni da je taj izbor proveden u skladu s procedurom koja je propisana Izbornim zakonom BiH, ali ne prema njihovom zamišljenom scenariju, oni vode žestoku kampanju, namjerno iskrivljeno tumačeći Izborni zakon BiH i time vrše nedozvoljeni politički pritisak na Sud BiH kako bi izdejstvovali povoljnu odluku po njih.

Potom su nastojali da nam uskrate budžet za izbore i njegovo stupanje na snagu razvukli sve do 1. augusta ove godine. Potom su pred Sudom BiH i Ustavnim sudom BiH pokušali osporiti našu odluku o odgađanju izbora, koju smo donijeli zbog uskraćivanja budžeta, a nakon toga nisu nas željeli poslušati u vezi s timingom usvajanja i sadržajem izmjena Izbornog zakona BiH kako bi se omogućilo da izbori u Mostaru budu istog dana kada i u ostalom dijelu BiH. Nakon toga je došla procedura osporavanja izbora kompanije za štampu glasačkih listića zbog čega smo gotovo pa zadocnili u štampi i distribuciji listića. Vrhunac je bio kada je došlo do masovnog otkazivanja učešća u radu biračkih odbora dan-dva pred izbore, pa i na sam izborni dan, u čemu zaista ima i opravdanih razloga. Uz sve to, nisu željeli prihvatiti niti jednu inicijativu koja je došla od CIKBiH, a ticala se mogućnosti pomjeranja datuma izbora, uz saglasnost Parlamentarne skupštine BiH, zbog pandemije Covid-19. Kada tome dodamo da uopće nije razmatrano ni pitanje proširenja našeg budžeta radi osiguranja neophodnih materijalno-tehničkih i higijensko-epidemioloških sredstava za sprečavanje širenja virusa unutar izborne administracije, onda vidimo zašto se bolji izbori nisu mogli postići “u situaciji kakva jest”. A, oni su jedni od najbolje organiziranih izbora otkako domaća administracija organizira izbore, jer su organizirani u uvjetima pandemije Covid-19 po procedurama koje su prvi puta primijenjene u izbornom procesu. Takvu ocjenu o kvaliteti organizacije ovih izbora već sada svaki dobronamjeran i objektivan posmatrač može donijeti.

Zanima me Vaš stav: BiH je zemlja koja svake dvije godine ima izbore. Možemo li i mi preći u kategoriju četverogodišnjih izbora i koji su sve uvjeti za to, a i šta mislite – da li bi to bilo rješenje?

– Naš izborni sistem je diskriminatoran. Diskriminatorni karakter izbornog sistema BiH proizlazi iz koncepta (modela) etnoteritorijalnog političkog predstavljanja. Promjena modela etnoteritorijalnog političkog predstavljanja u model građanskog političkog predstavljanja nužan je uvjet za izgradnju i konsolidiranje stabilne demokracije i stabilnog demokratskog sistema u BiH. Tek se s promjenom koncepta (modela) političkog predstavljanja u Bosni i Hercegovini može mijenjati i izborni sistem. Obrnutim redoslijedom, povremeno činimo samo kozmetičke promjene u izbornom sistemu vrteći se u začaranom krugu tzv. elektoralističke zablude.

Elektoralistička zabluda

To bjelodano pokazuje naša postdejtonska praksa koju karakterizira enormno veliki broj izmjena izbornog zakonodavstva i veliki broj izbornih ciklusa koji se smjenjuju svake dvije godine, a da suštinskog napretka u razvoju i približavanju europskim vrijednostima našeg izbornog sistema europskim vrijednostima ustvari i nema.

Dvije vladajuće stranke, nezadovoljne izborom sadašnjeg saziva CIKBiH, upotrijebile su ogromnu moć koju nedvojbeno imaju da osujete svaki korak ovog saziva CIKBiH

Na sceni je, dakle, već duži period ono stanje društvenih odnosa u političkoj sferi koje politolozi definiraju pojmom “elektoralizam”, odnosno “elektoralistička zabluda”, što je drugo ime za pogrešno uvjerenje da su česti i formalno slobodni izbori conditio sine qua non postojanja stabilne demokracije. Međunarodni faktori koji su odlučujuće krojili našu postdejtonsku sudbinu bili su upravo zagovornici i slijepi sljedbenici “elektoralističke zablude”, odnosno koncepcije “čestih” izbora ne mareći o njihovoj kvaliteti i ukupnom društvenom i političkom kontekstu. Zato još imamo diskriminatorni izborni sistem nepojmljiv za iole demokratsko društvo koje egzistira u 21. stoljeću. Iz svega rečenog apsolutno sam pobornik održavanja izbora svake četiri godine, s tim da bi lokalne izbore trebalo održavati prve nedjelje u aprilu, a opće prve nedjelje u oktobru. Vrijeme između četverogodišnjih izbornih ciklusa treba iskoristiti za široke rasprave o karakteru našeg izbornog sistema i popravke svih neprirodnih anomalija koje taj sistem sadrži.

IZVOR; Oslobodjenje portal

Koliko je koristan ovaj tekst?

Prosjek ocjena / 5. Broj glasova:

Članak još nema ocjena. Neka tvoja bude prva!

Kako ovaj članak smatrate korisnim...

Pratite nas na društvenim mrežama

Žao nam je što vam se članak nije svidio. Trudimo se da budemo bolji!

Pomozite nam da unaprijedimo sadržaje!

Recite nam kako možemo poboljšati sajt?

Supported by TNT Grupacija
MOŽDA VAS ZANIMA
Supported by TNT Grupacija spot_img
DRUGI UPRAVO ČITAJU