Uz jako policijsko obzebjeđenje u nekadašnjoj Dobrovoljačkoj ulici u Sarajevu, danas Ulici Hamdije Kreševljakovića, delegacija bh. entiteta RS, odala je počast poginulim pripadnicima bivše Jugoslovenske narodne armije. Oni su stradali u koloni koja je napuštala grad, 3. maja 1992. godine.
Nakon zarobljavnja od strane pripadnika JNA na Sarajevskom aerodromu delegacije Republike BiH s predsjedavajućim Predsjedništva Alijom Izetbegovićem i njihovog zatvaranja u kasarnu Lukavica, dogovorena je razmjena. Prema svjedocima događaja, delegacija se trebala razmijeniti sa generalom Milutinom Kukanjcem, no s njima je krenuo 261 pripadnik nekadašnje komande Druge armijske oblasti, što nije bio dio dogovora.
-Pa ja ne znam ko je tu naredbu dao, mi smo bili vojska, dobili smo naređenje od našeg komnadira da krenemo, ko je dao naredbu, ja ne znam – kazao je Slobodan Bojanić, bivši pripadnik JNA.
Nakon napuštanja kasarne, kolona biva zaustavljena u Dobrovoljačkoj ulici kad dolazi do otvaranja vatre na jedno sanitetsko vozilo od strane pojedinih prisutnih branitelja. Tom prilikom, po svjedočenju generala Kukanjca, ubijen je jedan vojnik Zdravko Tomović, tri pukovnika Miro Sokić, Budimir Radulović i Boško Mihailović, te potpukovnik Boško Jovanić i Nurmela Šuko.
-Sjećamo se, da ne bi zaboravili, da se ovakvo nešto nikada ne bi ponovilo, a nažalost pravosudni procesi koji su u toku, teku u nedogled – poručuje Viktor Nuždić, direktor Republičkog centra za istraživanje rata, ratnih zločina i nestalih.
-Mislim da zbog budućnosti, svako bi trebalo da prizna da se ovdje desio zločin i trebali bi da odgovaraju oni koji su za to najodgovorniji – poručuje Branimir Kujić, predsjednik Organizacije porodica zarobljenih, poginulih boraca i civila Srebrenice.
-Ono što ostaje posebna vrsta žali za porodice i za sve razumne ljude, bez obzira kojoj vjeri i nacionalnosti pripadaju, jeste da za ovaj zločin nikada niko nije odgovarao – kazao je Vukota Govedarica, poslanik u Narodnoj skupštini RS-a.
Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju utvrdio je da je kolona JNA bila legitiman vojni cilj. Isti sud, kao i sudovi u Londonu i Beču, ustanovili su da nema dokaza da je u Dobrovoljačkoj ulici 3. maja ’92 data naredba za otvaranje vatre na kolonu, te su oslobodili odgovornosti Ejupa Ganića i Jovana Divjaka.
-I kao što su prethodnici rekli, zločin za koji niko nije odgovarao, a što je najtužnije, mjesto stradanja koje nije obilježeno. Brojna su mjesta stradanja u čitavoj BiH koja nisu obilježena, kako ona gdje su stradali Srbi, tako i ona gdje su stradali Bošnjaci i Hrvati – poručuje Ljubiša Ćosić, gradonačelnik Istočnog Sarajeva.
-Mislim da moramo stvarati ambijent u kome će se moći normalno doći na mjesta gdje se polažu vijenci, cvijeće i da počenmo jedni druge da poštujemo u zemlji u kojoj živimo, da tražimo svi zajedno da odgovaraju svi oni koji su činili zločine, a ne samo da se svrstavamo – oni iz našeg naroda, mi to ne dozvoljavamo – kazao je Boško Tomić, savjetnik člana Predsjedništva iz reda srpskog naroda.
Godine 2016. državni tužilac Mirza Hukljić u Nacrtu rješenja odbacio je kao neosnovanu pritužbu podnosioca prijave Centra javne bezbjednosti Istočno Sarajevo u slučaju Dobrovoljačka. U aprilu 2022. ponovo je Tužilaštvo BiH podiglo optužnicu u slučaju dobrovoljačka.
